Dr Milan Blagojević: Šta se sprema u Sarajevu? 

Za 2. i 3. jul ove godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine zakazao je svoju 172. Plenarnu sjednicu, na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda rasprava i odlučivanje u predmetu broj U-43/25 o zahtjevu Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članova 203a. i 4. koje je Kristijan Šmit nametnuo u Krivični zakon BiH u julu 2023. godine.

Dr Milan Blagojević 

Dakle, Ustavni sud BiH bi na narednoj Plenarnoj sjednici trebao da raspravlja i odluči o navedena dva Šmitova člana.

Međutim, Ustavni sud je, suštinski gledano, o tome već odlučio u svojoj odluci broj AP-3722/25 od 4.11.2025. godine, koju je donio u predmetu po apelaciji Milorada Dodika izjavljenoj protiv presude Suda BiH, kojom je Dodik osuđen za krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika iz člana 203a. Krivičnog zakona BiH.

Stoga ću u narednim redovima iznijeti ključne detalje iz te odluke Ustavnog suda BiH, koji dokazuju da je Ustavni sud BiH već presudio o Šmitovim članovima 203a. i 4. nametnutim u Krivični zakon BiH.

Kada se radi o članu 203a, tj. o Šmitovom krivičnom djelu neizvršenje odluka visokog predstavnika, Ustavni sud BiH je u odluci od 4.11. prošle godine najprije u tački 113. izrazio svoj stav da je:

"1. jula 2023. godine visoki predstavnik intervenisao u pravni sistem Bosne i Hercegovine i umjesto Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH. U tom pogledu on je djelovao kao zakonodavna vlast vlast Bosne i Hercegovine, te navedena dopuna KZ BiH nesporno ima pravnu prirodu domaćeg propisa".

Nakon toga Ustavni sud u istoj tački (113) obrazloženja iznosi svoj stav u kojem kaže da je:

"u konkretnom slučaju nesporno ispoštovan osnovni uslov iz člana 7. Evropske konvencije da samo zakon može propisati krivično djelo i kaznu, odnosno da je krivično djelo jasno definisano zakonom. Isto tako, a suprotno apelantovim tvrdnjama Ustavni sud SMATRA I DA JE KRIVIČNO DJELO ZA KOJE JE APELANT (Dodik) OSUĐEN BILO NA SNAZI U VRIJEME POTPISIVANJA SPORNIH UKAZA. Stoga se ne javlja ni problem retroaktivne primjene odredbe krivičnog prava prema članu 7. Evropske konvencije".

Citirani stav govori da je njime Ustavni sud BiH već odlučio o članu 4. Šmitovog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojim članom je Šmit odlučio da njegovo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika iz člana 203a. stupa na snagu 2. jula 2023. godine.

Takav stav Ustavnog suda BiH o članu 4. navedenog Šmitovog zakona ne proizlazi samo iz već citirane tačke 113. nego i iz tačke 115. iste odluke tog suda. Naime, u tački 115. Ustavni sud BiH je zauzeo stav da je:

"U konkretnom slučaju novi član 203a. KZ BiH BIO ZVANIČNO DOSTUPAN JAVNOSTI 1. JULA 2023. GODINE PUTEM INTERNETSKE STRANICE OHR-a... Prema tome, Ustavni sud smatra da je u apelantovom slučaju ispunjen uslov dostupnosti".

Iz svega prethodno citiranog vidljivo je da je Ustavni sud BiH zauzeo svoj stav o članu 4. Šmitovog zakona iz 2023. koji član ima pred sobom i na sjednici zakazanoj za 2. i 3. jul ove godine.

Kada se radi o članu 203a. Šmitovog zakona (Šmitovom krivičnom djelu neizvršenje odluka visokog predstavnika) Ustavni sud BiH je, treba ponoviti, i o tome već zauzeo stav u svojoj odluci iz novembra prošle godine, u predmetu protiv Milorada Dodika.

Taj stav proizlazi iz tačke 113. obrazloženja navedene odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Dodik", jer u toj tački se kaže:

"Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju nesporno ispoštovan osnovni uslov iz člana 7. Evropske konvencije da samo zakon može propisati krivično djelo i kaznu, ODNOSNO DA JE KRIVIČNO DJELO JASNO DEFINISANO ZAKONOM".

Prema tome, uzimajući u obzir sve ono na šta je prethodno ukazano, a što piše kao stav Ustavnog suda BiH, zaista je teško očekivati, mada ne i nemoguće, da poslije svega toga Ustavni sud BiH promijeni te svoje stavove, jer bi time negirao sebe.

Stoga se njegovo otezanje da odluči o predmetnom zahtjevu Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini može shvatiti kao čekanje šta će reći Evropski sud za ljudska prava, koji je neki dan odbacio Dodikovu aplikaciju, nakon čega je Ustavni sud BiH promptno stavio na odlučivanje zahtjev Kluba poslanika SNSD-a.

A možda je otezanje uslovljeno i signalima preko okeana, onim iz zvaničnog Vašingtona.

Kako god, iskreno bih volio da Ustavni sud BiH reterira od svoje dosadašnje neustavne prakse, ali ne na način koji bi bio od koristi samo Miloradu Dodiku, već na način koji bi poništio neustavno vladanje Šmita i OHR-a.

Mada je teško očekivati takav ishod. Bolje reći nemoguće.

Dr Milan Blagojević