Sporne granice Bosne i Hercegovine

Predložena rezolucija o vraćanju Sutorine u sastav BiH, aktuelizovala je niz neriješenih problema državne granice Bosne i Hercegovine. Iako je Dejtonski mirovni sporazum potvrdio AVNOJ-evske granice, a i Badinterova komisija jasno je precizirala da su granice sredina rijeka Une, Save i Drine, evidentni su zahtjevi promjena granica i sa Hrvatskom i Srbijom.

Više hektara zemljišta kod Pavlović puta sa semberske strane Drine katastarski pripada pograničnoj srbijanskoj opštini Bogatić. Stanovnici Bogatića su u više navrata tražili da dođe do izmjene državne granice između BiH i Srbije na tom području. Čak su prije pet godina Badovinčani na ovom mjestu postavili zastavu Srbije.

S druge strane, Dejtonskim mirovnim sporazumom je rečeno da je rijeka Drina granica.
Dejton kaže jedno, ali na terenu je nešto sasvim drugo. Mještani se suočavaju sa nizom problema.

"Moramo da za traktore imamo zeleni karton, inače ne možemo da pređemo granicu do naših imanja", žali se Slobodan Tovjelović, poljoprivrednik iz Badovinaca.

"Ne možemo bez potrebnih dozvola da idemo u svoje šume da obezbjedimo ogrev. A na granici nazivaju nas lopovima, da krademo tuđu šumu", priča Dragan Jakšić.

Jakšić ukazuje da je potrebno granicu pomjeriti 600 metar au dubinu teritorije Republike Srpske, tamo gdje i danas stoji tabla – opština Bogatić.

Ipak ugledni stručnjak iz ove oblasti, prof. dr Vladimir Lukić smatra da je interes i Republike Srpske i Srbije da granica ide sredinom Drine da bi i jedni i drugi podjednako koristili blagodeti ove rijeke.

"Ne treba zaboraviti da je i Badinterova komisija ozvaničila da je granica sredina rijeke Drine", kaže Lukić.

Nažalost, Bosna i Hercegovina ima više spornih graničnih tačaka. Parlament BiH za sada je neusaglašen po pitanju Sutorine, spornog primorskog područja između BiH I Crne Gore. Ako poslanici ponište prijedlog ugovora Savjeta ministara kojim se Sutorina prepušta Crnoj Gori, ide se u arbitražu.

Ipak, sačekaće se ocjena stručnjaka. Prof. Lukić tvrdi da je Sutorina još 1936. godine do Trebinja katastarski pripala prvo Kotoru, pa Herceg Novom, da bi to Vlada bivše Jugoslavije i potvrdila 1947. godine.

"Male su šanse da se vrati Sutorina u stare okvire. Ako do toga dođe može jedino da se vrati Trebinju, a ne Bosni i Hercegovini ili da se stvara neki novi distrikt", kaže Lukić.

I sa Hrvatskom još nema dogovora. Samo na potezu od Novog Grada do Kozarske Dubice na 19 mjesta državna granica se premješta sa jedne na drugu obalu rijeke Une. Najveći problem je oko Kostajnice gdje oko 40 ha najplodnije zemlje je uzurpirala Hrvatska, iako je po AVNOJ-u to dio BiH i granica treba da ide duž rijeke Une što je kasnije potvrđeno nizom međunarodnih ugovora.

(BN TV)