Devet tačaka za napad nakon preuzimanja Kongresa SAD

• Demokrate će preuzeti kontrolu nad Kongresom, otvarajući mogućnosti za istrage.

• Istraživanja pokazuju da građani strahuju od prevelikog broja političkih istraga.

• Među predloženim istragama su Trampove renovacije, deportacije i lično bogaćenje.

• Brojne kontroverze, uključujući vojnu akciju i finansijske interese, mogu uticati na političku strategiju demokratama.

• Utvrđivanje odgovornosti za korupciju postaje ključno pitanje pred predstojeće izbore.

Demokrate će uskoro preuzeti kontrolu i nad Predstavničkim domom i nad Senatom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država.

Svijet 21.11.2026 | 16:53
Devet tačaka za napad nakon preuzimanja Kongresa SAD

Zahvaljujući blagom pristupu predsednika Donalda Trampa etičkim pravilima u državnoj upravi, kao i njegovom nepoštovanju ustaljenih normi, pravila i zakona, pred demokratama će se otvoriti čitav niz mogućnosti za pokretanje istraga.

Međutim, to pred njih postavlja i jednu dilemu: na šta bi zapravo trebalo da se usredsrede?

Čini se da američki građani pokazuju prilično ograničeno interesovanje za veliki broj političkih istraga. Anketa istraživačkog centra Pew Research Center, objavljena ove sedmice, pokazala je da je 67 odsto građana više zabrinuto da će demokrate u Kongresu pokrenuti „previše“ istraga, dok 31 odsto smatra da bi ih mogli pokrenuti „premalo“.

Pokretanje velikog broja istraga moglo bi dovesti i do toga da građani ne budu u mogućnosti da posvete dovoljno pažnje nijednoj od njih, navodi se u analizi CNN-a.

Dakle, na šta bi demokrate trebalo da se usredsrede?

CNN navodi devet istraga koje, iz praktičnih i političkih razloga, imaju najviše smisla za demokrate.

9. Napadi na brodove

Američka vojska izvela je 19. septembra još jedan napad na brod za koji se sumnja da je prevozio drogu u Karipskom moru.

Administracija tvrdi da su mete ovih napada krijumčari droge koji predstavljaju „nezakonite borce“.

Međutim, čak su i pojedini republikanci izrazili nezadovoljstvo zbog onoga što bi se, u suštini, moglo smatrati vansudskim ubistvima.

To je posebno došlo do izražaja nakon što je otkriveno da je vojska izvela i drugi, takozvani napad „dvostrukim udarom“ (double-tap) na navodni brod krijumčara droge u Karipskom moru.

Demokratski senator Tim Kejn iz savezne države Virdžinije izjavio je da je pregledao dostupne dokaze i zaključio da su u tim napadima verovatno nezakonito ubijeni „ljudi koji nisu bili uključeni u trgovinu narkoticima“.

Problem za demokrate mogao bi da bude to što ne žele da ostave utisak da štite navodne krijumčare droge. Ipak, ovi napadi su toliko neuobičajeni i ozbiljni da bi bilo neodgovorno ne pokušati da se dođe do dodatnih informacija o njima.

8. Trampove renovacije i građevinski projekti

Tramp je bez prethodnog upozorenja srušio istočno krilo Bele kuće, iako je ranije tvrdio da to neće učiniti.

Njegova administracija uporno je pokušavala da postavi Trampovo ime na Kenedi centar, a zatim je sakrila fasadu zgrade nakon što je sudija naredio da se njegovo ime ukloni.

Kontroverze su pratile i radove na reflektujućem bazenu kod Linkolnovog memorijala. Radovi su, čini se, izvedeni na brzinu, a rezultat je bio loš. Uz to, posao je dodeljen bez sprovođenja konkurentskog postupka javne nabavke.

Treba pomenuti i optužnicu protiv jednog muškarca, koji je, kako se čini, optužen kako bi se potkrepile Trampove neutemeljene tvrdnje o vandalizmu.

Ministarstvo pravde kasnije je odustalo od tog slučaja. A to je samo ono što je do sada poznato.

7. Ilon Mask

Ova istraga je osetljiva jer je Ilon Mask najbogatiji čovek na svetu.

Postoji opasnost da bi izgledala kao politička osveta zbog toga što je Mask potrošio stotine miliona dolara kako bi pomogao republikancima da pobede na izborima.

Ipak, postoje legitimni razlozi za pokretanje istrage.

Veliki deo Maskovih aktivnosti u okviru DOGE-a (Odeljenja za efikasnost državne uprave) bio je haotičan i ozbiljno je otežao funkcionisanje savezne vlade.

U novije vreme pojavila su se i pitanja o tome ko je odgovoran za ograničavanje rada sistema Starlink – Mask ili Trampova administracija – što je otežalo odbranu Ukrajine u ratu.

S obzirom na to koliko Mask zarađuje od ugovora sa američkom saveznom vladom, postoje ozbiljni razlozi da se utvrdi šta se zapravo dogodilo.

6. Trampova kampanja odmazde i uloga Ministarstva pravde

Nije reč samo o neuspelim pokušajima podizanja optužnica protiv državne tužiteljke Njujorka Leticije Džejms, svedokinje događaja od 6. januara Kasidi Hačinson i šest demokratskih članova Kongresa.

Reč je i o istragama protiv brojnih drugih Trampovih političkih protivnika, koje su, čini se, pokrenute na osnovu veoma malo dokaza.

Pokušaj političke odmazde potpuno je očigledan.

Demokrate bi upravo ovu oblast mogle da smatraju jednim od najvažnijih pitanja za utvrđivanje odgovornosti, kako se američki politički sistem ne bi pretvorio u beskonačan niz pravnih obračuna i međusobnih osveta.

5. Jensen Huang, Nvidia i Megaspeed

Ovo je najnoviji skandal, ali istovremeno uključuje i izuzetno velike interese.

U središtu priče nalazi se kompanija Nvidia, verovatno najvažnija kompanija u globalnoj trci za razvoj veštačke inteligencije.

Slučaj otvara nekoliko ozbiljnih pitanja: moguću kinesku špijunažu usmerenu protiv kompanije Nvidia, moguće nezakonito preusmeravanje traženih AI čipova u Kinu preko kompanije Megaspeed, kao i odbijanje Ministarstva trgovine, na čijem je čelu Hauard Latnik, da stavi Megaspeed na crnu listu uprkos ozbiljnim sumnjama.

Prema rečima ministra finansija Skota Besenta, Ministarstvo trgovine, kojim rukovodi Hauard Latnik, iznenađujuće je odbilo da sankcioniše kompaniju Megaspeed, iako se činilo da je njegov blag pristup ovakvim pitanjima išao u prilog jednoj porodičnoj kompaniji.

Ministarstvo trgovine saopštilo je da je Latnik poštovao sve sporazume i obaveze u vezi sa etičkim pravilima.

Istraga bi trebalo da utvrdi ko je, kada i šta znao o kompaniji Megaspeed i vezi Jensena Huanga sa jednom kineskom poslovnom ženom, kao i da li su nadležni svesno ignorisali ove informacije.

4. ICE i deportacije

Ovo je veoma široko područje za istragu.

Ona bi mogla da obuhvati ubistva demonstranata koji su protestovali protiv imigracione politike – Rene Gud i Aleksa Pretija, koje su u Mineapolisu usmrtili federalni službenici. Administracija je odbila da pokrene istragu o ovim slučajevima, koji su povezani sa delovanjem američke Službe za imigraciju i carine (ICE).

Istraga bi mogla da obuhvati i druge moguće zloupotrebe ovlašćenja, nezakonita hapšenja i pritvaranja stotina američkih državljana, nezakonite deportacije drugih osoba, kao i netačne tvrdnje Ministarstva za unutrašnju bezbednost o brojnim slučajevima.

Kao i kod napada na brodove, demokrate bi mogle da strahuju da će ostaviti utisak da su previše naklonjene osobama koje ilegalno borave u SAD.

Međutim, čak je i Tramp priznao da je njegova kampanja deportacija na kraju postala „preoštra“.

3. Dokumentacija o Džefriju Epstinu

Ovo je takođe veoma široka tema i čini se da su mnogi njeni aspekti već detaljno istraženi.

Ipak, i dalje postoji mnogo neodgovorenih pitanja – šta je Tramp znao o Epstinovim aktivnostima i kada je to saznao (čini se da Amerikanci veruju da je znao mnogo)?

Zašto je Tramp iznosio toliko netačnih tvrdnji o svojoj povezanosti sa Epstinom? Zašto administracija nije objavila kompletnu dokumentaciju o ovom slučaju?

Kako je Gilejn Maksvel, osuđena zbog trgovine decom u svrhu seksualnog iskorišćavanja, uspela da dobije povoljniji premeštaj u zatvoru nakon što je Ministarstvu pravde dostavila informacije koje su mu išle u prilog?

Ovo poslednje pitanje gotovo je idealna tema za saslušanja u Kongresu.

U slučaj bi potencijalno mogao da bude uključen i državni tužilac Tod Blanš, koji je bio u kontaktu sa Maksvel.

2. Rat sa Iranom

Možda je najočigledniji razlog za pokretanje istrage veoma nedosledno objašnjavanje razloga i ciljeva rata od strane Trampove administracije.

Slično kao u slučaju rata u Iraku, Kongres bi mogao da istraži šta je zapravo bio pravi razlog za pokretanje rata i da li je administracija govorila istinu građanima SAD.

Iz izveštavanja CNN-a i drugih medija znamo da je Tramp, čini se, preuveličavao neposrednost iranske pretnje.

Osim toga, demokrate bi mogle da istraže američki napad na jednu iransku osnovnu školu na početku rata.

Administracija i dalje odbija da komentariše ovaj slučaj, pozivajući se na sopstvenu istragu koja je u toku.

CNN je izvestio da dostupni dokazi ukazuju na to da se napad možda zasnivao na zastarelim obaveštajnim podacima.

Nedavni izveštaj Ujedinjenih nacija zaključio je da bi moglo da se radi o ratnom zločinu.

1. Lično bogaćenje Trampa, njegove porodice i saveznika

Ovo je oblast koja pruža najviše mogućnosti za istrage, a mogla bi da donese i najveću političku korist demokratama.

Nije reč samo o tome da Tramp zarađuje milijarde zahvaljujući predsedničkoj funkciji kroz kriptovalute, promociju akcija koje je upravo kupio i prodaju ranog pristupa svojim objavama na društvenim mrežama.

Postoje i potencijalni sukobi interesa kod njegovih najvažnijih međunarodnih pregovarača Džareda Kušnera i Stiva Vitkofa, kao i kod Hauarda Latnika, ministra trgovine.

Tu je i pitanje federalnog novca koji je dodeljen kompanijama u koje je investirala firma Donalda Trampa Mlađeg.

Najnoviji slučajevi uključuju i moguće trgovanje političkim uticajem od strane bivše američke ambasadorke u Grčkoj Kimberli Gilfojl i bivše visoke zvaničnice Ministarstva pravde Alene Haba.

Korupcija je pred kraj izborne kampanje postala jedno od najvažnijih pitanja za američke birače.

Ovo je za demokrate najlakša prilika da politički iskoriste tu činjenicu i građanima pruže upravo ono što, čini se, sve više traže: utvrđivanje odgovornosti za korupciju i zloupotrebu vlasti.

(Raport) Foto: AP

Komentari / 0

Ostavite komentar