Referendum u SLO glas naroda, a kod nas izlizana fraza
• Prošli su izbori u Bosni i Hercegovini, gdje je zabilježena slaba izlaznost birača.
• Nakon referenduma u Sloveniji, građani su pokazali volju za kontrolom vlasti dok ljudi u Republici Srpskoj ostaju nemoćni.
• Politika se ne mijenja ćutanjem, nego aktivnim učešćem građana i jačanjem političke kulture.
• U Republici Srpskoj referendum se često koristi kao politička fraza bez pravog značenja za građane.
• Slovenci preuzimaju odgovornost za svoje odluke, dok u Republici Srpskoj vlada apatija i defetizam.
Prošli su izbori u Bosni i Hercegovini i referendumi u Sloveniji, a rezultati su pokazali dva potpuno suprotna lica demokratije – njihove kolone na biralištima i naš istorijski minimum izlaznosti.
Republika Srpska 14.10.2026 | 19:44
Dok Slovenci olovkom direktno kroje zakone, mnogi naši birači nisu izašli ni da kažu kakvu vlast žele. Kako je referendum u Sloveniji postao glas naroda, a u Republici Srpskoj tek izlizana politička fraza?
Slovenci satima čekali da glasaju
Sati čekanja na biralištima i kolone građana koji žele da se njihov glas čuje – tako je izgledao referendumski dan u Sloveniji. Građani ističu da je izlazak na birališta njihova obaveza i način da se kontroliše vlast.
„To je dužnost, volja naroda i najviši oblik demokratije. Prvo narod treba da kaže svoju volju, a poslije ćemo vidjeti koliko će političari to poštovati“, kaže jedan od građana, dok drugi poručuje: „Svi zajedno bi trebalo da naprave nešto za nas, zato što ih plaćamo i zato su i izabrani.“
Izbori u BiH: Apatija i nezainteresovanost
S druge strane, na izborima u BiH zabilježena je slaba izlaznost, nezainteresovanost i apatija birača. Ako povučemo paralelu, vidimo da Slovenci svoje političare drže pod kontrolom, dok kod nas političari drže narod u mreži ucjena i strahova. Kako se iz toga izvući, pojašnjava direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović.
„Slovenija pokazuje da se demokratija ne završava izlaskom na izbore – bez obzira na to da li su parlamentarni, predsjednički ili lokalni. Ona podrazumijeva aktivne građane, odgovorne institucije i svijest da je svaki glas važan. Bosna i Hercegovina mora razvijati političku kulturu u kojoj građani odlučuju slobodno, na osnovu vlastitih uvjerenja, a ne pod pritiskom, iz straha ili zbog ličnih interesa. Politika se ne mijenja ćutanjem, nego aktivnim učešćem građana. Kada građani odustanu od politike, prostor prepuštaju onima koji je koriste za ostvarivanje vlastitih interesa“, ističe Bećirović.
Referendum u Srpskoj izlizana fraza
Referendum je u Sloveniji važno životno pitanje za građane, a u Republici Srpskoj potpuno izlizana politička fraza koja godinama odzvanja samo sa predizbornih tribina. Tako je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik još u septembru 2014. godine poručivao:
„Da izađemo sa našim programom i da kažemo u Bosni i Hercegovini: vratićete nam poreze, vratićete nam indirektne poreze, vratićete nam sud! Ukidanje zakona... Nećete? Odlično, nećete, ima referendum!“
Politikolog Velizar Antić objašnjava da se kod nas sam pojam referenduma vezuje isključivo za krupna politička pitanja i nezavisnost Republike Srpske.
„Mi u Bosni i Hercegovini imamo strah od riječi referendum, a to je nešto najbolje što demokratija pruža – da zaista pitate narod šta misli o određenom pitanju i problemu“, navodi Antić.
Vlast obesmislila referendum
Vlast u Republici Srpskoj izvlači referendum kao keca iz rukava čim naiđe na probleme. Tako je u avgustu prošle godine Narodna skupština raspisala izjašnjavanje naroda protiv odluka Kristijana Šmita, presude Suda BiH i oduzimanja mandata Miloradu Dodiku. Raspisali, pa povukli. Jedini održani referendum je onaj iz 2016. godine o Devetom januaru, ali je i to bilo političko, a ne egzistencijalno pitanje, smatra advokat Đorđe Vasić i upozorava da razloga za narodno odlučivanje ima napretek.
„Imamo vijest da je Termoelektrana Ugljevik prestala sa radom, a dobili smo i obavještenje Gradske toplane da nećemo imati adekvatno grijanje ove zime. Ostajemo bez mogućnosti da zadovoljimo osnovne ljudske potrebe krivicom nosilaca vlasti. Ako građanin kome su ugrožena osnovna ljudska prava ne može da bude motivisan da utiče na nosioce vlasti, ne znam šta je još potrebno da se desi. Ipak, kod naroda generalno postoji defetizam, apatija i pesimizam, jer ne vide način kako da nam bude bolje“, upozorava Vasić.
Slovenci djeluju, građani Republike Srpske čekaju
I dok Slovenci na biralištima kroje zakone po svojoj mjeri, građani Republike Srpske ćutke čekaju zimu, pitajući se hoće li imati struju i grijanje. Na izborima su mogli nešto promijeniti, a nisu. Sve dok birači ne shvate da su oni ti koji biraju i kontrolišu vlast, demokratski alati ostaće samo mrtvo slovo na papiru, a odluke o našim životima biće prepuštene političkim elitama na milost i nemilost.
(BN) Foto: BN

Komentari / 0
Ostavite komentar