Kako će izgledati novo glasanje na biračkom mjestu?

Jedna od najvećih novina jeste postupak identifikacije i autentifikacije birača. Dokument će se predavati članu biračkog odbora zaduženom za identifikaciju, nakon čega slijedi provjera putem posebnog uređaja.

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini ove godine donose značajne promjene za birače. Prvi put biće korištene moderne izborne tehnologije, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skenere glasačkih listića, a mijenja se i izgled samih listića.

Kako će izgledati glasanje od trenutka dolaska na biračko mjesto do ubacivanja listića u skener, šta birači moraju ponijeti, kako će se vršiti biometrijska identifikacija te na koji način pravilno označiti stranku i kandidate, za N1 je detaljno objasnio član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović.

Prva stvar na koju Arnautović upozorava jeste provjera ličnih dokumenata. Birači na izborni dan moraju imati jedan od tri važeća identifikaciona dokumenta.

"Prva stvar koju trebaju svi naši građani, birači s biračkim pravom, da znaju jeste koje identifikacione dokumente donose sa sobom na biračko mjesto. Članom 5.12. Izbornog zakona propisano je da su to tri važeća dokumenta: važeća lična karta, važeći pasoš i važeća vozačka dozvola. Naglašavam ovu riječ 'važeća' i zato ih molim da već sada provjere da li im eventualno ističe neki od ova tri dokumenta, da li im je rok isteka već prošao ili će u narednih nekoliko sedmica isteći taj dokument. Dakle, jako je važno da bude važeća lična isprava", kazao je Arnautović.

 Ukoliko dokument nije važeći, naglašava, birač neće moći ostvariti biračko pravo.

"Ako bude nevažeći dokument, birač neće moći ostvariti svoje biračko pravo, jer je to stroga zakonska odredba", pojasnio je.

Jedna od najvećih novina jeste postupak identifikacije i autentifikacije birača. Dokument će se predavati članu biračkog odbora zaduženom za identifikaciju, nakon čega slijedi provjera putem posebnog uređaja.

"Dokument se predaje članu biračkog odbora koji je zadužen za identifikaciju. On ga provlači kroz ovaj uređaj, ja ga skraćeno zovem AFIS. To je uređaj kojim se putem biometrije identifikuju birači pomoću njihovih biometrijskih podataka pohranjenih u IDDEEA-i. Dakle, onog trenutka kada ste u Ministarstvu unutrašnjih poslova vadili taj dokument, vi ste se i slikali, dali ste otiske prstiju, odnosno svoje biometrijske podatke", objasnio je.

Arnautović je posebno naglasio da su lični podaci birača zaštićeni.

"Moram naglasiti za sve one, da tako kažem, nevjerne Tome, koji su pokušali osporiti ovaj proces, da su lični podaci birača potpuno zaštićeni na taj način što se uopšte ne vidi slika, nema imidža otiska prsta, nego je to jedan algoritam, jedan skup brojeva, numeričkih oznaka, koji se ne može vratiti u sliku. Dakle, to je jako važno zbog nekih javnih istupa odgovornih lica iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, koji su na neki način doveli u pitanje da li će se kroz ovaj postupak narušiti Zakon o zaštiti ličnih podataka. Dakle, apsolutno ne. Potpuna je zaštita i nije moguće otisak prsta pretvoriti u sliku", rekao je.

Nakon identifikacije slijedi autentifikacija birača.

"On, dakle, mora na istom tom uređaju dati otisak kažiprsta desne ruke, čime će se, da tako kažem, njegovi podaci upariti s biometrijom koja je već pohranjena u uređaju koji smo dobili od IDDEEA-e i na ekranu će se pokazati njegova slika. Time je izvršen taj proces. Nakon toga uređaj štampa jedan slip, jednu potvrdu koju birač potpisuje i predaje članu biračkog odbora", pojasnio je Arnautović.

Ako nije moguće koristiti kažiprst desne ruke, postoji propisana procedura za korištenje drugog prsta, a predviđene su i situacije u kojima biometrijsku identifikaciju uopšte nije moguće izvršiti.

"Ako ne može kažiprst desne ruke, može desni palac. Ako ne može, onda može lijevi kažiprst, lijevi palac i tako dalje. Čak imamo i situacije koje smo propisali: ako ne može da se izvrši biometrijska identifikacija, predsjednik i član biračkog odbora, uz prisustvo svih, na osnovu ličnog dokumenta omogućiće biraču da glasa", kazao je.

Nakon identifikacije birač preuzima set glasačkih listića i zaštitnu fasciklu koja treba osigurati tajnost glasanja.

"Sljedeći korak je preuzimanje seta glasačkih listića. Dakle, preuzimaju se glasački listići. Četiri su u cijeloj državi, osim za Brčko distrikt, i to opcija Federacija. Oni dobijaju tri glasačka listića jer oni ne glasaju ni za jednu kantonalnu skupštinu. Prilikom preuzimanja tih listića dobija se i jedna zaštitna fascikla koja služi da bi se očuvala tajnost glasa. Sva ta četiri listića stavljaju se u zaštitnu fasciklu i birač ide iza paravana, u glasačku kabinu", objasnio je.

Za izbor člana Predsjedništva BiH postupak ostaje jednostavan – birač popunjava kružić ispred samo jednog kandidata.

"Od ta četiri listića jedan je sa sistemom većinskog glasa, to je za članove Predsjedništva, i birač je dužan da popuni taj kružić, taj krug, tim flomasterom. Dakle, vrlo jednostavna radnja i time je završio. Njegov izbor je jedan. Postoji ime kandidata, ispred njega je kružić i on popunjava taj kružić", kazao je.

Veće promjene odnose se na glasanje za zakonodavna tijela. Arnautović je više puta tokom razgovora naglasio jedno pravilo koje birači trebaju zapamtiti – obavezno je označiti samo jedan politički subjekt.

"Obavezno je popuniti kružić samo jednog izabranog političkog subjekta, političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata. To je obavezno. Dakle, kada ste se vi opredijelili za stranku, vi ste faktički ispunili svoju obavezu kao birača", rekao je.

Birač, međutim, ima mogućnost da izrazi i svoje preferencije među kandidatima političkog subjekta koji je odabrao. To nije obavezno.

"To je samo mogućnost, nije obaveza. Evo, ja bih preferirao, da tako kažem, pogotovo možda za stariju populaciju, dovoljno je zaokružiti stranku. Samo jednu stranku, tako je. Jer vi faktički izražavate lojalnost toj političkoj stranci i vjerujete joj da je ona poredala kandidate kako valja. Međutim, ako baš toliko ne vjerujete tom redoslijedu stranaka, onda vi možete da do tri preferencije date na onoj listi za tu višečlanu izbornu jedinicu", objasnio je.

Ukoliko birač želi glasati i za određene kandidate, moraće pogledati kandidatsku listu i pronaći njihove brojeve.

"Najlakši način, sada sam ponovio, ponavljam još jednom: kada odaberete stranku, završili ste posao. Ali ako želite da insistirate da baš utičete na određenog kandidata, onda morate izvršiti uvid u kandidatsku listu koju dobijate zajedno s ona četiri listića, odnosno s tim kombinacijama, sa tom zaštitnom fasciklom. I ići ćemo na to da imaju veliki plakati u samim glasačkim kabinama", rekao je Arnautović.

Ponovio je da birač koji označi stranku nije obavezan označavati pojedinačne kandidate.

"Obavezno je zaokružiti stranku, političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata. To je obavezno. Jer u drugom slučaju, kada biste samo zaokružili ove brojeve sa strane, onda se ne bi znalo kome ti brojevi, odnosno ti kandidati pripadaju. I to bi onda bio nevažeći listić", upozorio je.

Arnautović je posebno upozorio da birač ne smije označiti dvije političke stranke.

"Princip je, dakle, ako birač zaokruži stranku, to je ispravan glasački listić. On uopšte nije obavezan praviti ovaj drugi korak, ali ako želi, zakonodavac mu je dao i tu mogućnost", kazao je.

Na dodatno pitanje da li to znači samo jednu stranku, odgovorio je:

"Samo jednu stranku. Samo jednu stranku, dakle, glas za dvije stranke automatski znači da je listić poništen."

Isti princip primjenjuje se i na listiće na kojima se bira jedan kandidat.

"Ako glasate i za dva člana Predsjedništva ili dva pojedina kandidata, naprimjer, na listi za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, takođe će taj listić biti nevažeći", pojasnio je.

Nakon glasanja birač listiće vraća u zaštitnu fasciklu i prilazi skeneru, kroz koji se listići provlače jedan po jedan.

"Kada ste završili to označavanje, kompletna ta četiri listića stavljate ponovo u fasciklu, okrećete ih prema dolje i odlazite – sve će upute dati članovi biračkog odbora – do skenera. Jedan po jedan polako prebacujete kroz skener, okrenut prema dolje", objasnio je.

Skeneri tokom izbornog dana neće biti povezani na internet.

"Da kažem da će taj skener raditi u oflajn modu, dakle neće biti priključen na internet od 7 do 19 sati. Po završetku rada na biračkom mjestu, kada se zatvori biračko mjesto, skener će biti priključen. Prvo će isprintati jedan slip na kojem će biti svi rezultati po strankama, kandidatima i sve statistike. Taj slip će potpisati članovi biračkog odbora i onda će se uključiti skener i ti rezultati će se poslati – to je ta elektronska transmisija rezultata – u Glavni centar za brojanje, odnosno na glavni server u Sarajevu", rekao je.

Prema njegovim riječima, preliminarni rezultati mogli bi biti dostupni približno sat i po nakon zatvaranja biračkih mjesta.

"Mi ćemo njegove rezultate, da tako kažem, koji će se koristiti kao preliminarni, dobiti nekih sat i po nakon zatvaranja biračkih mjesta i to je to", naveo je.

Nakon elektronskog očitavanja slijediće i ručno brojanje.

"Skener faktički pravi sliku. Znači, kako je birač označio, onako će biti. Pa i ako budu neki listići nevažeći, ako je, naprimjer, birač označio dva subjekta i tako dalje, svakako bi to bio nevažeći listić. Ali, uglavnom, skener sve zabilježi i ništa se više ne može promijeniti. Pošalju se ti rezultati i to su preliminarni rezultati s kojima se javno operiše. Nakon toga odmah ide postupak ručnog brojanja", objasnio je Arnautović.

Na provođenje izbora uz nove tehnologije CIK-u biće potrebna i tehnička podrška. Traži se gotovo 4.000 operatera, a Arnautović je pozvao zainteresovane da se prijave na konkurs.

"Pored tri ili pet članova biračkog odbora koji su imenovani članovi organa za provođenje izbora, imaćemo i ovu tehničku podršku. Dakle, na svakom biračkom mjestu biće jedan operater koji će biti zadužen, koji će doći u šest sati ujutro zajedno s članovima biračkih odbora da pomogne da se instaliraju uređaji, provjeri njihova ispravnost, da se odštampa onaj nulti primjerak, da se vidi da je nula svega i tako dalje. To su, dakle, tehnička lica", rekao je.

Pored operatera, biće angažovani i terenski tehničari koji će intervenisati u slučaju problema s uređajima ili listićima.

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje navoda Transparency Internationala o velikom broju potencijalnih zloupotreba javnih resursa i malom broju sankcija CIK-a.

Arnautović tvrdi da je jedan od ključnih problema nedovoljan broj zaposlenih koji mogu obrađivati predmete.

"Kratak odgovor je – onoliko ljudi koliko imamo na raspolaganju, jer su nama dati novi zadaci, nove norme, nove obaveze, a ostala je organizacija i sistematizacija od prije 20 godina", kazao je.

Na konstataciju da iz Transparency Internationala tvrde da je CIK tolerantniji nego ranije, odgovorio je:

"Ne, jednostavno ne možemo stići. Ako imate 200 predmeta trenutno, a svaki dan dolazi novih deset i tako dalje, a imate sužen broj od, ne znam, pet pravnika, vi jednostavno ne možete stići to. Dakle, uz svo poštovanje i uvažavanje, vjerovatno su u 99 posto slučajeva iz Transparencyja u pravu kada ovo kritikuju, ali jednostavno bi se trebalo suočiti s realnošću. Jer, da biste vi izvršili, morate ispuniti, da tako kažem, ono što ja na engleskom zovem LBP. Dakle, imate zakon, imate budžet, imate novac, kao što nam je obezbijedio visoki predstavnik. Ali treću stvar, ljude, vi nemate i jednostavno ste suočeni s tim što imate", rekao je.

Jedna od tema bio je i manji broj registrovanih birača iz dijaspore u odnosu na Opšte izbore 2022. godine. Arnautović kaže da je riječ o kombinaciji više faktora, među kojima su strožije procedure registracije.

"To je susret više faktora. Jedan od tih faktora je što smo mi uveli striktne procedure, zaista, koje su birokratske i tako dalje, ali morali smo to uraditi i zakon nam je dao ovlaštenja kod registracije dijaspore, jer smo imali sve i svašta. Imali smo masovne registracije na adresama benzinskih pumpi, javnih ustanova i tako dalje. Tako da smo tim procedurama malo i birokratizovalii cijelu stvar, ali smo je doveli do potpune zakonitosti", kazao je.

Dio odgovornosti, prema njegovim riječima, imaju i političke stranke, ali i drugi nivoi koji komuniciraju s građanima u inostranstvu.

"Pored toga, postoji politički faktor, koliko su se političke stranke angažovale, jer mi objašnjavamo kako se glasa, objašnjavamo proceduru, ali politički subjekti trebaju da objašnjavaju i da komuniciraju s biračima u dijaspori i da odgovore na pitanje zašto da glasaju i zašto za njih da se glasa. Dakle, i tu postoji jedna odgovornost. Takođe, imamo i druge faktore – koliko je učešće Ministarstva inostranih poslova, naših ambasada i tako dalje", rekao je.

Arnautović je naglasio da za dokazivanje prebivališta u inostranstvu postoje precizno propisana pravila.

"Vi morate imati potvrdu od zemlje prijema da vi živite na toj adresi. U različitim državama je to vrlo jasno precizirano. Na primjer, vozačka dozvola je u Australiji i na njoj ima kućna adresa i to je sasvim dovoljan dokaz. Ali već neka izjava, potvrda i tako dalje je manje provjerljiva. Mora biti jasan zakon", rekao je.

Zaključio je da će pitanje glasanja dijaspore zahtijevati dodatnu pažnju u narednom izbornom ciklusu.

"Naredni parlament treba tome posvetiti dužnu pažnju", poručio je Arnautović.

(Agencije) foto: N1