Posebna instanca za žalbe na presude Suda BiH

Ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković smatra da je dosadašnji tok strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH dao pozitivan pomak po pitanju retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, te da su svi učesnici došli do zajedničkog stava da o žalbama na presude Suda BiH treba da odlučuje poseban sud.

Republika Srpska 28.04.2013 | 16:10 Ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković smatra da je dosadašnji tok strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH dao pozitivan pomak po pitanju retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH, te da su svi učesnici došli do zajedničkog stava da o žalbama na presude Suda BiH treba da odlučuje poseban sud. Zlatkovićeva u intervjuu Srni navodi da "do kraja otvoreno pitanje nadležnosti Suda BiH iz člana sedam stav dva Zakona o Sudu BiH, odnosno člana 15 stav dva predloženog zakona o sudovima BiH i da je tu stav predstavnika Srpske jasan – da se taj član u cjelosti briše i da Krivičnim zakonom BiH treba da se riješi pitanje koja su to krivična djela u nadležnosti BiH". Ona ističe da je u toku strukturalnog dijaloga bilo nekoliko verzija zakona o sudu BiH, te da je čak u jednoj od njih bilo predviđeno brisanje ovog člana, ali da je posljednja verzija, ipak, zadržala postojeće stanje, što se reflektovalo i na mišljenje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta. "Sve drugo što se predlaže u pogledu objektivizacije kriterijuma po kojima Sud BiH odlučuje da li je predmet u njegovoj nadležnosti ili nadležnosti entitetskih sudova - ostavlja sumnju i mislim da nema objektivnih kriterijuma koji mogu utvrditi nadležnost osim zakona“, naglašava Zlatkovićeva. Ona najavljuje da će predstavnici Republike Srpske i dalje zastupati ovaj stav i očekuje da će na kraju svi učesnici strukturalnog dijaloga shvatiti da je to pitanje struke. "Kada je riječ o retroaktivnoj primjeni Krivičnog zakona BiH, želim naglasiti da se i na nedavnoj četvrtoj rundi pregovora, na kojoj su bili predstavnici vrhovnih sudova, pokazalo da se upravo pred kantonalnim i okružnim sudovima entiteta primjenjuje bivši Krivični zakon SFRJ u predmetima ratnih zločina, što ipak upućuje na zaključak da su mišljenja i stavovi predstavnika Srpske potpuno ispravni. Isto tako, kada je riječ o predmetima ratnih zločina, predstavnici Srpske su se u početku dijaloga zalagali da se oni procesuiraju na nivou entiteta i mi smo u nekoj završnoj fazi kada je u pitanju njihov prenos na entitetski nivo. Obaveza je entitetskih vlada, a postoji i obaveza IPA fondova, da daju podršku finansiranju entitetskom pravosuđu i kadrovima koji će raditi na njihovom procesuiranju“, napominje Zlatkovićeva. Prema njenom mišljenju, konačnu riječ o retroaktivnoj primjeni zakona trebala bi dati i odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Maktouf protiv BiH“, koja se očekuje. Govoreći o apelacionoj nadležnosti Suda BiH, Zlatkovićeva navodi da su učesnici strukturalnog dijaloga konačno shvatili da isti sud koji sudi u prvostepenom postupku ne može odlučivati po pravnim lijekovima, pogotovo ako predsjednik tog istog suda određuje i apelaciona vijeća. Ona podsjeća da je pravosudni sistem entiteta i Brčko distrikta zaokružen, pri čemu je vrhovni sud poslednja entitetska sudska instanca, zbog čega Sud BiH ni u jednom segmentu ne može da bude nadređen sudovima entiteta. "Svi učesnici strukturalnog dijaloga konačno su došli do jednog stava - da o žalbama na presude Suda BiH treba da odlučuje drugostepeni sud, nebitno da li je on apelacioni ili viši. Za smještajne kapacitete to nisu veliki troškovi, a kada su u pitanju kadrovska rješenja, popuna mjesta u tom sudu vršiće se u skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Prevođenje postojećih sudija iz Apelacionog vijeća Suda BiH bi bilo neprimjereno, jer bi u pitanju bila potpuno nova organizacija“, istakla je Zlatkovićeva. Ona ocjenjuje da su istupi predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso u federalnim medijima, u pogledu učesnika strukturalnog dijaloga - neprimjereni i da će se njima pozabaviti Visoki sudski i tužilački savjet. "Političari mogu da daju takve kvalifikacije, ali ona kao predsjednik pravosudne institucije ne bi smjela da se upušta u ocjenu kadra koji radi u ministarstvima, bilo to Ministarstvo pravde BiH ili Srpske. Predstavnici Ministarstva pravde zaista se aktivno pripremaju za učešće u strukturalnom dijalogu i ne dozvoljavamo da nas neko kvalifikuje kao ona u televizijskim emisijama“, upozorila je Zlatkovićeva. Ona napominje da su u Srpskoj završene javne rasprave o nacrtima zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, dok su u pripremi izmjene Zakona o izvršnom postupku i Zakona o izvršenju krivičnih sankcija. "Smatram da je skupštinska rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakona bila jedna od stručnijih, na kojoj je najviše pažnje posvećeno odgovornosti poslodavaca koji ne isplaćuju plate radnicima i ostale naknade. Ovim izmjenama želimo da pojasnimo i na neki način stvorimo bolje uslove kod primjene zakona“, zaključila je Zlatkovićeva za u intervjuu Srni i dodala da dokazivanje namjere poslodavca neće biti problem za tužioce. Vlada Republike Srpske je u reformi pravosuđa u BiH dala maksimum po pitanju materijalnog položaja nosilaca pravosudnih funkcija i ostalog osoblja i sa donatorima je mnogo uložila u smještajne kapacitete i informacione tehnologije. Okružni sudovi i Vrhovni sud Srpske postigli su dobar stepen ažurnosti, a i dobar dio osnovnih sudova ide ka tom cilju. Ministar pravde Srpske Gorana Zlatković navodi da je u reformi pravosuđa mnogo pažnje posvećeno edukovanosti sudija i tužilaca, s obzirom da je reforma podrazumijevala i kompletnu izmjenu krivičnog, pa i građanskog zakonodavstva. "S obzirom na činjenicu da smo zemlja u tranziciji, tu se više ne radi o klasičnim krivičnim djelima, pojavljuju se i novi oblici za šta je potrebna i posebna edukacija sudija i tužilaca. Mislim da će i Centar za edukaciju sudija i tužilaca ići u tom pravcu. Ministarstvo pravde je zadovoljno radom centra, program rada proširili su novim krivičnim djelima i mislim da se ide u korak sa evropskim standardima", pojasnila je ona. Ocjenjujući kvalitet sudija i tužilaca, Zaltkovićeva ističe da Srpska ima dobre stručnjake i da se kroz odluke okružnih i Vrhovnog suda može vidjeti o kakvom se kvalitetu radi, bez obzira što je percepcija javnosti sasvim drugačija. "Uvijek pokušavam tražiti razloge zbog čega su građani toliko nezadovoljni radom pravosudnih institucija, i mislim da je to upravo u onim sudovima gdje nije dostignut odgovarajući stepen ažurnosti jer postupci vrlo često dugo traju, odnosno sam pristup i uzimanje predmeta u rad duže traje“, rekla je ona. Kada je riječ o stanju u kazneno-popravnim ustanovama, Zlatkovićeva je ocijenila da je bezbjednosna situacija na zadovoljavajućem nivou, te da je investirano i u proširenje smještajnih kapaciteta, prije svega u KPZ Tunjice. U Republici Srpskoj nema osuđenih lica koja čekaju na izdržavanje kazne zbog nedostatka kapaciteta, ali kazneno-popravne ustanove Srpske pružaju usluge kada je riječ o osuđena lica po presudama Suda BiH i Brčko distrikta, kao i u vezi lica kojima je izrečena mjera pritvora od strane ovih institucija. Prošle godine po ovom osnovu naplaćeno je više od tri miliona KM. Izmjenama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija nastoje se pronaći optimalna rješenja za tretman osuđenih lica u kazneno-popravnim ustanovama, s obzirom na prevashodni cilj - resocijalizaciju. "Kroz jačanje službi tretmana, želimo da ta resocijalizacija bude na zadovoljavajućem nivou. Kada su u pitanju privredne jedinice kazneno-popravnih ustanova, zamisao zakonodavca je bila da one budu mjesto gdje osuđena lica mogu da vrše određene aktivnosti i da ih na taj način pripremamo za život nakon izlaska iz kazneno-popravne ustanove", rekla je Zlatkovićeva u intervjuu Srni.