Karadžić: Nije bilo genocida

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je danas u Haškom tribunalu da niko nije kriv za genocid, jer nije bilo genocida u BiH.

Republika Srpska 17.04.2013 | 15:05 Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je danas u Haškom tribunalu da niko nije kriv za genocid, jer nije bilo genocida u BiH. "Neću da tvrdim da nisam kriv, nego da niko nije kriv, jer nije bilo genocida", rekao je Karadžić na kraju rasprave po žalbi tužilaštva koje je tražilo da u optužnicu bude vraćena tačka jedan, koja ga je teretila za genocid u sedam opština BiH od maja do decembra 1992. godine. Karadžić je rekao da je tokom bavljenja politikom, jer je ljekar i pisac, a ne političar, dao na stotine intervjua i izjava i izdao stotine dokumenata i naređenja, ali da tužilaštvo ne može da nađe nijedan konzistentan pasus gdje bi se mogla identifikovati genocidna namjera, ili namjera bilo kakvog zločina. Za govor koji je održao 15. oktobra 1991. godine, u višenacionaloj Skupštini BiH, čiji je dio tužilaštvo i danas prikazalo u sudnici, Karadžić je rekao da je to bio "izričito antiratni govor". U insertu koji je koristilo tužilaštvo Karadžić je rekao: "Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat, ovdje". U obraćanju žalbenom vijeću, Karadžić je podvukao da u tom govoru nije nagovarao muslimane da idu u rat, nego ih je odgovarao od rata, te da su Srbi svojim neprijateljima smatrali Hrvate, a ne muslimane. "Pretresno vijeće ima obilje dokaza da je srpska strana koju sam predvodio učinila sve da ne bude rata. Kada je rat izbio, izbio je tamo gdje je suprotna strana htjela. U većini opština nije bilo rata, niti nasilja, čitava naselja su ostala, čak i tamo gdje je bilo sukoba i zločina, bilo je muslimanskih sela koja nisu pretrpjela štetu", naveo je Karadžić. On je istakao da je srpska strana pravila sporazume sa muslimanskim vođama evropske orijentacije i da je odustajala od svojih planova u interesu očuvanja Jugoslavije. Karadžić je rekao da su oni koji su činili zločine "pazili da šef ne zna", kao i da je "zločina bilo, ali ih je država sankcionisala". "U hiljadama dokumenata mojih govora, intervjua, ne mogu da nađu nijedan trag o genocidnoj namjeri. Oko 80 odsto dokumenata je o uzdržavanju, o prekidu dejstava, o prolasku humanitarne pomoći, nema ni traga genocidne namjere", istakao je Karadžić. Prema njegovim riječima, nema nijednog akta ili norme koji bi diskriminisali muslimane ili Hrvate. "Čak i da nije tako, nema genocida na terenu, jer je rat bio tamo gdje ga je druga strana htjela, tamo gdje su izazvane borbe, tamo je bio haos”, rekao je Karadžić. Glavni pravni savjetnik optuženog Piter Robinson pozvao je žalbeno vijeće da potvrdi odluku kojm je Karadžić krajem juna prošle godine oslobođen optužbe za genocid u opštinama BiH. "Nema razloga da bude izmijenjena odluka pretresnog vijeća", istakao je Robinson. On je rekao da je tužilaštvo, kada je uložilo žalbu, primijenilo pogrešne standarde iz pravilnika Tribunala. "Optužba se ne žali što je Karadžić oslobođen, već što je oslobođen prerano", rekao je Robinson. On je dodao da su srpske snage u periodu na koji se odnosi optužba držale zarobljenike, ali da su oni pušteni. "Oni su bili u zatvoreničkim objektima u kojima su bili pod kontrolom Srba, ali je najveći broj pušten", naveo je Robinson i upitao "kako je 98 odsto njih uspjelo da se `provuče kroz prste` srpskih snaga, koje su tada kontrolisale 70 odsto teritorije". On je rekao da "snage Radovana Karadžića i Ratka Mladića ne samo da su pustile zarobljenike da odu, već su se pobrinule za prevoz". Robinson je naveo da je "proučavajući iste činjenice, do zaključaka da je namjera bila da dođe do raseljavanja, a ne do uništenja", došao i Međunarodni sud pravde. Pretresno vijeće pred kojim je predmet protiv Karadžića donijelo je u junu prošle godine odluku o oslobađanju po tački jedan, u skladu sa pravilom prema kojem, na kraju dokaznog postupka tužilaštva, vijeće može da donese odluku o oslobađanju po jednoj ili više tačaka optužnice, ako utvrdi da nema dovoljno dokaza. Karadžić je tražio oslobađanje po svih 11 tačaka. Vijeće je zaključilo da bi izvedeni dokazi mogli da dovedu do osuđujuće presude po deset tačaka, uključujući optužbu za genocid u Srebrenici 1995, a da nema dovoljno dokaza koji bi mogli da podrže optužbu za genocid u sedam opština 1992. godine. Kao opštine u kojima je etničko čišćenje doseglo razmjere genocida, u optužnici su navedene Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. Tužilaštvo tvrdi da je Karadžić, "kao najviša vojna i civilna vlast, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se trajno uklone muslimani i Hrvati iz tih opština putem kampanje progona”. Glavni pretres na suđenju Karadžiću nastavlja se sutra, kada će iskaz nastaviti da daje general Stanislav Galić, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Najavljeno je da će iduće sedmice u odbranu Karadžića svjedočiti Jasuši Akaši, izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan u periodu od januara 1994. do novembra 1995. godine.