Stiven Hoking: Nećemo preživjeti još 1.000 godina na zemlji

Britanski fizičar Stiven Hoking, koji je život posvetio razotkrivanju tajni svemira i koji je i lično imao prilike da iskusi bestežinsko stanje, danas se založio da se istraživanje svemira nastavi - za dobro čovječanstva.

Republika Srpska 13.04.2013 | 15:00 Britanski fizičar Stiven Hoking, koji je život posvetio razotkrivanju tajni svemira i koji je i lično imao prilike da iskusi bestežinsko stanje, danas se založio da se istraživanje svemira nastavi - za dobro čovječanstva. Ovaj 71-godišnji naučnik, naime, ne vjeruje da će čovječanstvo preživjeti narednih 1.000 godina “ako ne pobjegne dalje od naše krhke planete”. Profesor Hoking je ovu primjedbu izrekao prilikom svoje posjete medicinskom centru Sedars-Sinaj u Los Anđelesu, gdje je posjetio laboratoriju za rad na matičnim ćelijama, usredsređenu na nastojanje da se uspori napredovanje Lu-Gerigove bolesti . To je neurološko oboljenje koje je Hokingu konstatovano još prije 50 godina, kada je bio student na Univerzitetu Kembridž. Naučnik se tom prilikom prisjetio kako je nakon toga bio deprimiran i kako u prvo vrijeme nije vidio svrhu u dovršavanju svog doktorata. Kasnije mu se, međutim, volja za život i rad vratila, uz zaključak da “ako razumijete kako svemir funkcioniše, možete na izvjestan način da ga kontrolišete”. Profesor Hoking, poznat po svom radu na crnim rupama i porijeklu kosmosa, čuven je i po tome što je koncepte ezoterijske fizike približio širokoj publici, u svojim knjigama koje su postale bestseleri, a među kojima je najpoznatija ”kratka istorija vremena”, prodata u preko 10 miliona primjeraka širom svijeta. Profesor hoking je uspio da poživi duže od većine oboljelih od lu-Gerigove bolesti, poznate i kao amiotropna lateralna skleroza. ALS napada nervne ćelije mozga i kičmene moždine koje kontrolišu mišiće, tako da oboljeli postepeno imaju sve više poteškoća sa kretanjem, ali i sa disanjem, a život im se lagano gasi. Zasad nema načina da se ova bolest izliječi ili zaustavi, a broj oboljelih koji požive duže od jedne decenije je veoma mali. U tom smislu profesor Hoking predstavlja neobjašnjiv izuzetak, ali trenutno je potpuno nepokretan i potrebna mu je cjelodnevna njega, komunicira samo majušnim pokretima brade, a uz pomoć kompjutera montiranog na njegovu invalidsku stolicu misli moće da izrazi monotonim robotičkim glasom. Uprkos svojoj dijagnozi profesor je, međutim, ostao aktivan, a 2007. je čak i lebdio poput astronauta u bestežinskom stanju, u specijalnim uslovima stvorenim unutar aviona. - Koliko god da je teško, uvek postoji nešto što možete da radite i da u tome budete uspješni - tvrdi profesor. Profesorovo zalaganje za dalje istraživanje svemira stiglo je u trenutku u kom NASA svoj ovogodišnji budžet za istraživanje planeta, koje je ključno kada se radi o nalaženju nastanjivih planeta koje bi mogle da posluže kao altrenativa zemlji, smanjuje za 300 miliona dolara u korist drugih projekata.