Zašto radnici žele da rade u susjednim zemljama?

Koji posao sa svojim kvalifikacija bi mogao da radim u drugim zemljama, pitanje je koje radici u BiH sve češće postavljaju.

Odgovori nikad dostupniji, jer je sve više web platformi koje nude oglase za zaposlenje u drugim državama, dovoljno je samo nekoliko klikova da se otvore vrata stranog tržišta rada. Šta radnike motiviše da se odluče na taj klik?
 
" Dobri međuljudski odnosi, zatim visina plate na drugom mjestu i na trećem mjestu je mogućnost učenja i napredovanja u struci", kaže marketing menadžer portala Moj posao Amila Jažić
 
ili riječima građana:

"Ljudi idu iz nužde, niko ne ide što mu je dobro ovdje.  
"Prosto izlaz, pošto ljudi ovdje ne mogu da se zaposle"
"Ovdje neće da rade za minimalac, dole su bar plaćeni i onda se potrude i rade"

Tržište rada u susjednim zemljama poput Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije godinama je bilo otvoreno za sezonske radnike iz BiH. U posljednjem periodu sve je više pozicija koje nude stalno zaposlenje i to u različitim sektorima.

"U Hrvatskoj dosta pozicija se odnosi na kuvare i konobare. U građevinarstvu to su tesari i armirači. U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji više su traženi prodajni profili ,radnici u proizvodnji, skladištari i dosta profila kao tehnička korisnička podrška. Ne možemo izostaviti ni stručne pozicije u finansijama IT sektoru. "

I dok radnici trbuhom za kruhom odlaze u druge zemlje, poslodavci u BiH u sve većim problemima zbog nedostatka radne snage.

" Mislim da ne postoji ni jedna privredna grana koja sada nema potrebu za novim zapošljavanjem. Oni su u suštini prepušteni sami sebi i nedostatak kvalifikovane radne snage pokušavaju da nadomjeste preko dokvalifikacije, prekvalifikacije radnika, povlačenjem penzionera ili uvozom radne snage"

I tu je paradoks domaćeg tržišta rada. Radnici u želji da pobjegnu iz zemlje, poslodavci u trci za radnicima, a prema podacima iz avgusta na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Srpske trenutno nezaposlenih nešto manje od 50 hiljada radnika.

Zašto gotovo 50 hiljada radnika ne uspijeva da zadovolji potrebe poslodavaca ili je možda obrnuto. Da li su u pitanju male plate, loši uslovi rada ili nedovoljno kvalifikovani radnici?

"Država mora da djeluje da ojača privredu, tako što će donijeti određene procedure i pojednostaviti, donijeti zakon o radnom angažovanju na sezonskim i poslovanja poslovima. I prije svega raditi na reformi samog obrazovanja, gdje ćemo profilisati, odnosno modernizovati zanimanja koja su sada potreba privredi, tj.uskladiti iz sa tržištem rada".

Ipak, izgleda da je mnogo jednostavnije, ali i jeftinije uvesti radnu snagu iz zemalja trećeg svijeta poput Indije, Nepala i Bangladeša, dok domaća radna snaga odlazi u potrazi za boljom budućnošću. To otvara i novo pitanja, koje će promjene taj trend za nekoliko godina donijeti u demografskom pogledu.

(BN) Foto: BN