Nestaje posljednji glečer, ugrožena pitka voda u Evropi

Slovenija je ostala bez čuvenog Triglavskog glečera, dok se posljednji preostali glečer ispod planine Skuta ubrzano topi. Stručnjaci upozoravaju da nestanak vječnog leda u Alpima pokreće ozbiljnu hidrološku krizu koja direktno ugrožava velike rijeke i zalihe pitke vode u cijelom regionu.

Pod vrhom planine Skuta, posljednji slovenački glečer doslovno nestaje pred očima. Zbog zima sa malo snijega i ekstremno toplih ljeta, nekadašnji moćni ledeni pokrivač sveden je na tanki sloj leda prekriven kamenjem. Za lokalne doline, ovo znači gubitak vitalnog izvora života.

Planinski vodič Andrej Slak ističe da je ova promjena posebno uočljiva i drastična u posljednjoj deceniji.

„Stojimo pored posljednjeg preostalog slovenačkog glečera – pogledajte samo šta je od njega ostalo: tek mala površina leda prekrivena sitnim kamenjem i krhotinama. Ovi glečeri nam tokom cijele godine služe kao ključni rezervoari vode za dolinu“, objašnjava Slak.

Podaci Geografskog instituta „Anton Melik“ u Ljubljani, koji prati stanje alpskog leda već osam decenija, potvrđuju alarmantne razmjere ovog gubitka. Geograf Miha Pavšek navodi da se glečer ispod Skute drastično smanjio, dok je onaj na Triglavu u potpunosti izgubljen.

„Kada smo počeli mjerenja, ispod Skute je bilo oko dva i po do tri hektara leda. Sada se površina smanjila na jedan i po hektar, a debljina leda sa nekoliko desetina metara na svega nekoliko metara. Glečer na Triglavu nekada je pokrivao nešto više od 14 hektara, ali led je sada potpuno nestao“, kaže Pavšek.

Ova promjena u planinama predstavlja direktan udarac za riječne slivove i vodosnabdijevanje. Nestankom glečera, čitav region suočava se sa drastičnim padom vodostaja i presušivanjem podzemnih izvorišta.

„Vode sa glečera napajaju naše velike rijeke, uključujući Dravu i Muru. Prema najnovijim prognozama, svi glečeri ispod 3.500 metara nadmorske visine nestaće do 2050. godine. To znači da će te rijeke imati znatno manje vode, a upravo one pune podzemne vode iz kojih crpimo vodu za piće putem bunara i pumpi“, upozorava Pavšek.

Gubitak ovih prirodnih rezervoara nije samo problem visokih planina, već ozbiljan hidrološki alarm za milione ljudi koji zavise od alpskih slivova. Zabrinutost dijele i planinari koji redovno obilaze ove vrhove.

„Zabrinuta sam zbog ovoga iz šire perspektive, posebno u kontekstu klimatskih promjena, jer glečeri predstavljaju ključnu rezervu vode na Zemlji. Kako oni nestaju, sa njima nestaje i ta rezerva“, ističe planinarka Tanja Plavec.

Ukoliko se trenutni klimatski trendovi nastave, presušivanje alpskih izvora moglo bi trajno promijeniti vodni bilans ovog dijela Evrope mnogo prije 2050. godine.

(BN) Foto: Schreenshot/Insajder video