Skok cijena goriva i đubriva zadao nov udarac ratarima

Jesenja sjetva u Republici Srpskoj je konačno počela zahvaljujući kiši koja je, nakon skoro 3 mjeseca, pala proteklog vikenda.

Međutim, kašnjenje sjetve zbog isušenog zemljišta nije jedini problem sa kojim se domaći ratari susreću, jer su ih ove godine dočekale i znatno više cijene dizel - goriva i vještačkog đubriva, pa bi sjetva, prema procjeni stručnjaka, mogla da bude skuplja za čak 15 do 20 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

Priprema zemljišta za sjetvu uljane repice, kulture koja je bila prva na jesenjem rasporedu, išla je teško, zbog previše tvrdog zemljišta, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika”Sela Semberije”,  Boško Radić, a samo su oni sa kvalitetnom mehanizacijom mogli da obave redukovanu sjetvu.

Neophodno je bilo, dodaje, da padne bar 30 litara kiše, po metru kvadratnom, kako bi sjetva pšenice mogla da počne.

“Mi smo to radili riperom i to je već realno pripremljeno za sjetvu, međutim, već smo probili pravi rok, tako da će sve ono što je bilo planirano za sjetvu uljane repice ostati za sjetvu pšenice. Situacija ni malo nije dobra.”

Zbog viših cijena goriva i vještačkog đubriva, jesenja sjetva će ove godine biti skuplja za 15 do 20 odsto, prognoza je dr Dragana Zarića, iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.

“E sad, kako se to u kalkulacijama radi, taj paritet, svaki ozbiljan poljoprivredni proizvođač gleda koliko merkantilne pšenice ili kukuruza, treba da da za 100 kilograma đubriva ili 100 litara nafte.”   

Iako bi bilo za očekivati da se poljoprivrednici opredjeljuju za kulture pokrivene podsticajima Vlade Republike Srpske, evidentno je da se sve manje siju biljke čiji je prinos upitan zbog velikih suša i da se ratari odlučuju za ono što će imati najsigurniji rod, a to je pšenica, kaže Radić. 

“Ljudi izbjegavaju maksimalno sjetvu kuikuruza, soje ili nečega što ide u proljeće, jer ako, koliko – toliko, dobro uspijete da posijete pšenicu, možete da očekujete bar neki rod, e sad se postavlja pitanje kakva će biti cijena. Mi smo prije 4 – 5 godina imali neku cijenu od 64 feninga, a ove godine 32 – 33.” 

S obzirom da su ozime kulture postale berzanska roba, a da je naša država isuviše mala da bi mogla da utiče njihove cijene, poljoprivrednici se uzdaju u podsticaje koje daje resorno ministarstvo, kažu  Zarić i Radić. 

“Do sada je bilo 500 maraka po hektaru za pšenicu. Ono što je sada najatraktivnije, da li će to biti i u sljedećoj godini, ne mogu da kažem, jer nemam ingerencije, ali bih kao poljoprivrednik ili neko ko se druži sa poljoprivrednim proizvođačima, volio bih da to bude malo više”.

“Isplaćen je podsticaj za uljanu repicu prije neki dan, Koliko toliko se bar umanje gubici, a o nekoj zaradi teško je prognozirati, jer su ovo ekstremne promjene vremena.

Zbog malog obima naše poljoprivrede i haotične situacije oko rata u Ukrajini, odnosno šokantnih oscilacija cijene goriva i vještačkog đubriva, predstavnici Ministarstva poljoprivrede kažu da ne mogu da pruže nikakve dodatne garancije i konkretniju zaštitu, pa su poljoprivrednici uglavnom prepušteni vlastitoj snalažljivosti, a dokle će moći tako, ostaje da vidimo.

(BN) Foto: BN