Kina kupila više od 1.000 tona zlata samo za osam mjeseci

Kina je u samo osam mjeseci 2026. godine uvezla više od 1.000 tona zlata, vrijednog gotovo 159 milijardi dolara. Takva potražnja mogla bi značajno utjecati na kretanje cijena ovog plemenitog metala na svjetskom tržištu.

Kineska narodna banka u septembru je kupila približno 23 tone zlata, najviše u jednom mjesecu u gotovo tri godine. Istovremeno, Kina je u prvih osam mjeseci 2026. uvezla više od 1.000 tona zlata, ukupne vrijednosti 158,8 milijardi dolara.

Za poređenje, tokom cijele 2025. godine uvoz je iznosio 886 tona, odnosno 96,5 milijardi dolara.

Ovi podaci ukazuju na dvije paralelne promjene: država sistematski povećava zlatne rezerve, dok kineski građani i kompanije sve više traže imovinu koju smatraju sigurnom u periodima ekonomske neizvjesnosti.

Zlato kao sredstvo finansijske nezavisnosti

Za Peking kupovina zlata ima mnogo šire značenje od uobičajene diversifikacije rezervi. Riječ je o postepenom smanjivanju izloženosti američkom finansijskom sistemu i dolaru, koji decenijama dominira međunarodnim rezervama, piše CNBC.

Zamrzavanje ruske imovine nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine pokazalo je koliko devizne rezerve mogu biti ranjive na geopolitičke odluke. Za razliku od američkih državnih obveznica, zlato pohranjeno u domaćim trezorima nije izloženo istom riziku.

Kina zato posljednjih godina sistematski smanjuje ulaganja u američke državne obveznice. Njihova vrijednost u julu je pala na 618 milijardi dolara, što je najniži nivo u posljednjih 18 godina.

Prema riječima Carstena Menkea iz kompanije Julius Baer Group, glavni motiv kineskih kupovina je političke prirode: smanjivanje ovisnosti o dolaru i američkim državnim obveznicama kao rezervnoj imovini.

Zašto Kinezi sve više kupuju zlato?

Drugi važan pokretač potražnje krije se u slabostima kineske ekonomije.

Tržište nekretnina, tradicionalno najvažniji oblik štednje kineskih domaćinstava, već godinama je u krizi. Domaće dionice zaostaju za američkim tržištem, dok niski prinosi na depozite i obveznice smanjuju privlačnost konzervativnih ulaganja.

Kineski indeks CSI 300 ove je godine izgubio približno osam posto vrijednosti, dok je američki S&P 500 porastao 13 posto. Prinos na jednogodišnje kineske državne obveznice iznosi oko 1,2 posto, u poređenju s približno 4,46 posto u SAD.

U takvim okolnostima zlato postaje privlačnija investicija, iako ne donosi kamate ni dividende.

Kako ističe Ole Hansen iz Saxo Banke, oportunitetni trošak držanja zlata u Kini znatno je niži nego na zapadnim tržištima. Drugim riječima, kineski ulagači odricanjem od kamata gube manje nego američki ili evropski investitori.

Može li kineska potražnja ponovo podići cijenu zlata?

Uprkos snažnoj kupovini, zlato je u septembru izgubilo više od osam posto vrijednosti, spustivši se na približno 4.176 dolara po unci. To je znatno ispod rekordnih više od 5.500 dolara, koliko je dostiglo u januaru.

Ipak, analitičari smatraju da bi korekcija cijene mogla biti još izraženija da nije kineske potražnje.

Ewa Manthey iz ING-a upozorava da su kineske kupovine postale važan izvor dugoročne podrške cijeni zlata. Za razliku od malih ulagača, centralne banke kupuju dugoročno i manje reaguju na kratkoročne promjene cijena.

Aakash Doshi iz State Street Investment Managementa očekuje da bi se cijena zlata do kraja prvog tromjesečja 2027. godine mogla kretati između 4.750 i 5.500 dolara po unci.

Takav scenario podrazumijeva nastavak snažne potražnje institucionalnih ulagača, ali i otpornost zlata na visoke američke kamatne stope, koje tradicionalno predstavljaju prepreku rastu njegove cijene.

Šta to znači za svjetsko tržište?

Kina sa 2.387 tona zlata zauzima peto mjesto u svijetu po službenim zlatnim rezervama, ali njene zalihe i dalje su manje od trećine američkih. To ostavlja prostor za daljnju diversifikaciju.

Naravno, rast cijene zlata nije zagarantovan. Oporavak kineskog tržišta nekretnina i dionica mogao bi preusmjeriti kapital prema drugim ulaganjima, dok bi više kamatne stope i slabiji juan mogli ograničiti potražnju.

Ipak, ključna promjena nije samo u količini zlata koju Kina kupuje nego i u razlozima zbog kojih to čini.

Zlato se sve više pozicionira kao strateška rezervna imovina u svijetu rastućih geopolitičkih rizika i preispitivanja dominacije dolara. Ako centralne banke nastave diversificirati svoje rezerve, kineska potražnja mogla bi dugoročno pružati podršku cijeni zlata, čak i u periodima kada tradicionalni tržišni faktori ne idu u prilog njenom rastu.

(Raport) Foto: Tanjug