BiH osam godina bez provjere znanja učenika
Bosna i Hercegovina ni u novom ciklusu međunarodnog PISA testiranja funkcionalne pismenosti petnaestogodišnjaka nije učestvovala, čime je, nakon učešća 2018. godine, ponovo ostala bez međunarodno uporedivih podataka o znanju i vještinama učenika.
Bosna i Hercegovina 27.09.2026 | 21:40
Dok su zemlje regiona omogućile svojim učenicima da učestvuju u provjeri znanja kroz PISA program, u BiH odluka o učešću nije donesena, a sagovornici ocjenjuju da se posljedice takvog pristupa ogledaju u nedostatku podataka na osnovu kojih bi se moglo procijeniti stanje obrazovnog sistema.
Nastavnik engleskog jezika iz Doboja Slavica Marković smatra da bi rezultati učenika, čak i nakon osam godina, pokazali slične probleme.
„Djeca možda znaju lekciju, definiciju ili formulu, ali kada dobiju tekst ne razumiju, ne razvijaju kritičko mišljenje i ne mogu da donesu zaključak“, rekla je Markovićeva.
Na probleme u savladavanju gradiva ukazuje i podatak da je gotovo 2.000 osnovaca i srednjoškolaca u Republici Srpskoj prošle školske godine išlo na popravni ispit iz matematike, fizike i srpskog jezika.
Profesorica srpskog jezika Željka Damjanović iz Doboja navodi da kod dijela učenika primjećuje letargiju i oslanjanje na vještačku inteligenciju, umjesto samostalnog razmišljanja.
Ona ističe da je jedan od zadataka škole razvijanje kritičkog mišljenja kako bi učenici mogli samostalno procjenjivati informacije.
„Kada izgubimo tu sposobnost vrednovanja informacije, da li gubimo slobodu, da li potpadamo pod uticaj nečijih misli“, upitala je Damjanovićeva.
Prema njenim riječima, odgovornost za nivo znanja i čitalačke navike djece ne može biti pripisana samo školi, jer značajnu ulogu ima i porodica.
Sociolog Stanislav Tomić smatra da izostanak kontinuiranog testiranja ostavlja prostor za različita tumačenja kvaliteta obrazovnog sistema.
„Da li postoje neke interesne grupe unutar sistema kojima to odgovara – nekome odgovara ko želi da stvori sliku o razvoju obrazovnog sistema ili da imamo dobar obrazovni sistem“, rekao je Tomić.
BiH je u PISA programu učestvovala 2018. godine, a rezultati su tada pokazali značajne probleme u funkcionalnoj pismenosti učenika.
Sociolog Davor Vidaković smatra da bi kontinuirano praćenje generacija bilo važno za kreiranje obrazovnih politika.
„Mi nemamo loše generacije, nego imamo generacije koje ne možemo da pratimo i da idemo u korak s vremenom. Kako kaže stara poslovica – istorija će kazniti one koji kasne. Nema kašnjenja“, rekao je Vidaković.
Sljedeća prilika za učešće BiH biće PISA 2029. godine, a sagovornici upozoravaju da bi odluka o učešću trebalo da bude donesena pravovremeno kako bi učenici i obrazovne institucije imali dovoljno vremena za pripremu.
Do tada će, bez novih međunarodno uporedivih podataka, biti teže precizno utvrditi kako učenici u BiH stoje u odnosu na vršnjake iz drugih zemalja i koje su ključne slabosti obrazovnog sistema.
(BN) Foto: Ilustracija

Komentari / 8
Ostavite komentarMade in Canada
27.09.2026 22:28Šta ima da se badava brukate......
ODGOVORITEPa
27.09.2026 22:58Njima znanje ne znači ništa. Bitna je poslušnost i poniznost.
ODGOVORITEMiroslav S.
28.09.2026 11:18Poslusnost i poniznost, nije osobina nove generacije. Imaju pravo, kad je celo drustvo nakaradno. Odrastli izmedju sebe nemaju postovanja, kako da imaju deca?
Nezgodan
27.09.2026 23:02Pa sta ako su klinci funkcionalno nepismeni? Pa i ubuduce ce trebati politicari na svim nivoima, od sela, opstine, grada pa do vrha RS. Kad bude zatrebalo, narucice se neka ekspres diploma, i to je to! A ovi sto su magarci pa uce i razumiju, oni ce i onako zavrsiti u inostranstvu.
ODGOVORITEDamir
27.09.2026 23:13Vratiti osmogodisnje obrazovanje, maksimalno 6-7 predmeta u srednjoj skoli, izbaciti nepotrebne predmete.
ODGOVORITEMarkus-de
28.09.2026 07:56Tko ce da ih proverava kad ti isti koji ih trebaju provjeriti nemaju pojma o životu i u škole su dosli preko stranke,kreveta ili para!
ODGOVORITEMiroslav S.
28.09.2026 11:11Dajte deci zanimljive knjige za obaveznu lektiru, pa ce deca citati. I u moje vreme birale su se knjige za obaveznu lektiru, koju smo sa mukom citali. Ali smo citali, jer su ucitelji imalu vremena svakog ucenika proveriti. Ko zapravo bira literaturu?
ODGOVORITEProvincijalac
29.09.2026 10:47Lektira se uvijek bira da se iz nje nauci nesto, a ne za zabavu. Do roditelja je da kod kuce razviju ljubav prema citanju, tako da im lektira ne bude opterecenje vec ucenje kao sto uce svaki drugi predmet u skoli. Ako vase dijete cita zabavne stvari kod kuce, vjerujte da nece biti nikakav problem da procitaju i poneku "mucnu" knjigu za lektiru. Iskreno, ne znam sta djeca danas imaju kao obaveznu lektiru, mozda ste u pravu da je izbor los. Komentarisem na osnovu mog skolovanja koje je bilo davno, ali komentar je i dalje validan. Skola je obrazovna institucija, vaspitanje i odgoj se desavaju kod kuce. Ako dijete nije od roditelja naucilo da cita, skola tu ne moze (i ne treba) da popravi stvar.