Zašto studenti iz Bangladeša biraju fakultete u Srpskoj?

- Sve veći priliv stranih studenata, prvenstveno iz Indije i Bangladeša, na dva javna univerziteta u Republici Srpskoj otvorio je pitanje spremnosti domaćeg obrazovnog sistema i dugoročnih društvenih posljedica ovog trenda, dok visokoškolske ustanove u tome vide šansu za finansijsku održivost i internacionalizaciju.

Vršilac dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci Ranko Škrbić ističe da je interesovanje stranaca ogromno, ali da domaći kapaciteti trenutno ne mogu odgovoriti potražnji.

"Da imamo mogućnost da ponudimo 100 studijskih programa, došlo bi 100 puta više studenata. Ograničen je broj studenata iz inostranstva koji mogu studirati na našim univerzitetima", navodi Škrbić.

Pored medicine i tehničkih nauka, ove godine zabilježen je i iznenadan interes za društvene smjerove, poput studija na Filozofskom fakultetu. Prijemni ispiti, koji su održani onlajn, protekli su uz visoku prolaznost kandidata.

Objašnjavajući motivaciju kandidata iz dalekih zemalja za studiranje društvenih smjerova u Srpskoj, prof. dr Dimitrije Ćeranić navodi da je ključni motiv sticanje evropske diplome.

"Studenti koji upisuju društvene smjerove stipendirani su od strane stranih kompanija, s ciljem da budu njihovi predstavnici na tržištu", objašnjava Ćeranić.

Nastava za strane studente izvodi se na engleskom jeziku na licenciranim smjerovima, čime se otvara i pitanje adekvatnosti domaćeg nastavnog kadra.

S druge strane, dolazak stranaca dolazi u trenutku kada se javni univerziteti suočavaju sa padom broja domaćih studenata i finansijskim poteškoćama, zbog čega se školarine stranaca posmatraju kao značajan izvor prihoda.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković upozorava da komercijalizacija ne bi smjela biti primarni cilj.

"Nisam siguran da li na temi visokog obrazovanja treba da bude najvažnije koliko studenata plaća školarinu. Republika Srpska treba da prizna da ima problem u visokom obrazovanju", smatra Vuković.

Ovaj trend prati i širi ekonomsko-demografski kontekst, budući da su radnici iz Indije i Bangladeša već najbrojnija strana radna snaga na tržištu rada u BiH. Iako predstavnici univerziteta tvrde da se diplomci po završetku studija vraćaju u matične zemlje, u javnosti se otvaraju pitanja kontrole njihovog boravka, potencijalnog ostanka na domaćem tržištu rada, te uticaja na demografsku sliku Srpske. Resorno ministarstvo za sada nema zvanične odgovore na ove izazove.

(BN) Foto: Arhiva