Cijene nafte divljaju, slijedi li novi talas poskupljenja?

Dok stanovnici BiH jedva sastavljaju kraj sa krajem i zimu iščekuju sa velikim strahom zbog povećanih izdataka, na pomolu je još jedan talas poskupljenja zbog povećanja cijene nafte.

Ekonomisti kažu da predstojeći rast cijena nije opravdan, građani da se više ne može izdržati, a sociolozi da zbog svega ovoga ne možemo očekivati bunt, jer nemamo slogu i kritičnu masu.

Zbog nemira na Bliskom istoku očekuje se rast cijene barela nafte na svjetskom tržištu, što će, prema prognozama stručnjaka, dovesti do novog rasta cijena roba i usluga.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević kaže da ne postoji osnov za novo povećanje u ovom kontekstu, jer je cijena barela nafte početkom godine već dostizala maksimume, što je dovelo do poskupljenja koja nisu smanjivana kada je tokom godine padala cijena goriva.

„De fakto su svi ponuđači generisali nešto što se zove inflatorna rezerva i oni su na bazi tog 'lova u mutnom' povećali cijene iznad onoga što je bilo opravdano rastom cijena goriva. Na taj način su generisali jednu vrstu ekstra dobiti koja bi u ovom trenutku, čak i uz malo povećanje cijene goriva, predstavljala dovoljan nivo rezervi da uopšte ne moraju povećavati cijene“, kaže Mlinarević.

S obzirom na to da prodavci u BiH ne propuštaju priliku za sticanje ekstra zarade, poskupljenja su izvjesna. Mlinarević tvrdi da to može spriječiti inspekcija kontrolom marži i primjenom oštrijih kazni.

„Da kazne ne budu u novčanom obliku za prekršaje vezane za marže, nego kroz zatvaranje objekata koji koriste ovu situaciju da bi sticali ekstra profit na određeni vremenski period, kako bi se svi suočili sa tim da im se to ne isplati. Vjerovatno bi se jedino na taj način uplašili i ne bi ulazili u takve aktivnosti“, zaključuje Mlinarević.

Stanovnici Pala i Sarajeva kažu da stalni rast cijena nije opravdan i da se u BiH ne živi, već preživljava.

Ako se stanovnici BiH sve više približavaju ivici egzistencije, postavlja se pitanje zašto ne postoji bunt.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da se to ne može očekivati jer je društvo podijeljeno po vjerskim, političkim i interesnim sferama i ne postoji kritična masa.

„A ko je ta kritična masa? To su upravo mladi ljudi. Kada se vratimo kroz istoriju, vidimo ko su bili ljudi koji su dizali proteste i pobune — to su bili mladi ljudi u naboju snage. Ne možete očekivati od ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca ili penzionera da oni izlaze i dižu bunt. Ja ne kažem da je ovo sad poziv studentima da ruše ustavni poredak, nego da mlad čovjek bude kritična masa. Ali čini mi se da smo mi svu svoju energiju i sav svoj bunt prenijeli na društvene mreže — tamo smo jaki, tamo imamo akciju i reakciju. Međutim, da tako nešto vidite u društvu — od toga nema ništa“, naglasio je Vasić.

Ekonomisti tvrde da bi novi talas poskupljenja mogao dodatno pogurati inflaciju, što će uticati na već loš životni standard građana. Ako uz sve ovo dodamo najavljeni rast cijene električne energije, jedini zaključak je: „Ko preživi, pričaće“.

(BN)