Nove izborne tehnologije: Nedostaju ljudi, novac i obuka...

Uvođenje novih tehnologija u ovdašnji izborni sistem od prvog dana prate otvorena pitanja, sumnje i kontroverze, a kako se bliži 4. oktobar - dan rezervisan za nove opšte izbore uz prvu punu primjenu optičkih skenera i uređaja za identifikaciju birača, na površinu izlaze problemi o kojima sve otvorenije govore i u samoj Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.

Deseti po redu opšti izbori u BiH biće sprovedeni prvi put uz skenere i drugačiji način identifikacije birača na biralištima na način da će, uz lični dokument, biti uzet i otisak, u principu, desnog kažiprsta, ali je cijeli proces pod velikom lupom javnosti od samog izbora kompanije kojoj je povjeren taj posao.

Oštre polemike su, naime, počele čak i prije toga, odnosno nakon što je uvođenje novih tehnologija omogućeno intervencijom njemačkog diplomate Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, jer je godinama izostajao konkretan dogovor domaćih lidera na tom polju.

I nakon što su poslije izvjesnog vremena od potpisivanja ugovora u drugom planu ostale kontroverze koje se vežu za matičnu kompaniju koja je opremu dostavila BiH, uslijedila su brojna pitanja o tome da li je i u kolikoj mjeri domaća izborna administracija spremna za posao koji je sada već uveliko na vidiku.

Sumnje u to da će izborni dan obilježiti ozbiljni problemi su jačale kako je kasnila i obuka članova biračkih odbora, dok su iz CIK-a, s druge strane, uporno skretali pažnju na činjenicu da su nove tehnologije isprobane na određenom uzorku na lokalnim izborima 2024.

Nasuprot tome, dio ljudi iz sistema je tvrdio i i dalje tvrdi da nije moguće porediti to iskustvo sa izbornim procesom koji slijedi, jer će na izborima u oktobru biti četiri glasačka listića, redizajnirani izgled tog listića, posebni flomaster, a redne brojeve kandidata će morati tražiti na drugom pomoćnom listiću.

Testni izbori

Da će biti problema i glasanje ići sporije na biralištima, pokazali su i testni izbori, koje je prije desetak dana organizovao CIK. Njih su, naime, obilježili problemi sa isporukom glasačkog materijala, zbog čega je i sam početak testnog glasanja kasnio i nekoliko sati u odnosu na plan.

A toga su sve svjesniji i u CIK-u. Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je u izjavi za federalne medije istakla da imaju određenih problema koje će morati riješiti u narednih 15 dana, da ne bi bilo problema u sprovođenju izbora.

"Ključni problemi su akutni nedostatak stručnog osoblja, veliko kašnjenje u sprovođenju obuka za primjenu novih izbornih tehnologija te logistički izazovi", navela je Hadžiabdićeva i podsjetila i da nedostaje na stotine stručnjaka za tehničke uređaje koji treba da budu na biračkim mjestima.

Hadžiabdićeva je priznala i probleme sa popunjavanjem biračkih odbora, navodeći da je odgovornost na političkim subjektima u BiH.

"Ti problemi mogu imati uticaj na tok izbornog dana, ali neće zaustaviti održavanje izbora. Izbori pravno i zakonski moraju biti održani. Međutim, zbog nedostatka obučenog kadra i toga da se obuke moraju raditi ubrzano i u hodu, mogući su tehnički zastoji, gužve i sporije odvijanje glasanja. Izborni proces će biti sproveden sa raspoloživim ljudstvom, ali uz moguće operativne poteškoće", istakla je Hadžiabdićeva.

Velike probleme imaju u Bijeljini. Predsjednica Izborne komisije Dijana Savić Božić za "Glas" tvrdi da, na toj adresi, gledajući sadašnju situaciju, neće moći sprovesti izbore sa tehnologijom, kako su to zacrtali u CIK-u, ističući da su i u Sarajevu i te kako upoznati sa stanjem, ali ne reaguju.

"Mi nemamo nijednu konvertibilnu marku, iako je Gradska uprava bila dužna da stavi na raspolaganje sredstva 15 dana nakon raspisivanja izbora, a CIK zahtijeva od lokalnih komisija da obezbijede viljuškare, prevoz izbornih tehnologija do krajnjih adresa. Mi imamo 200 biračkih mjesta, neka su udaljena i 50 kilometara od centra i to je nemoguće izvršiti, jer zahtijeva iznajmljivanje vozila i usluge lica koja će upravljati sistemom. U ovom momentu to ne možemo obezbijediti", naglasila je Savić Božić.

Dopisi

Potvrdila je da su u petak poslali novi, ali ne i prvi dopis CIK-u, u kojem su ih obavijestili o problemima.

"CIK preduzima aktivnosti na kažnjavanju političkih predstavnika zbog izjava, a kada politički predstavnici blokiraju rad Izborne komisije ili onemogućavaju sprovođenje izbora, onda ne preduzimaju ništa. Obaveza svih organa jeste da izbori budu sprovedeni. U suprotnom postoji krivična odgovornost propisana zakonom", naglasila je ona.

CIK, kaže, uz veliki budžet i ljude, ima probleme.

"Mi nemamo ni angažovana lica niti jednu marku. Odgovornost snosi naša izvršna vlast. Skupština je usvojila budžet, odobrila sredstva, ali nam ona nisu stavljena na raspolaganje. Pozivam na odgovornost i CIK, koji treba da reaguje. Zakonska obaveza je da priteknu u pomoć i obezbijede uslove, jer su oni kao krovna izborna organizacija ove zemlje", zaključila je ona.

Iako je uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH najavljivano kao put ka pouzdanijim izborima i prepreka manipulacijama, pilot-program je pokazao da postoji mogućnost manipulacije na skenerima.

Revizija

CIK je u petak zaključio ugovor sa američkom grupom ponuđača o pružanju usluge nezavisne verifikacije, validacije i revizije izbornih tehnologija, odnosno reviziju sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, vrijedan 661.050 KM sa PDV-om. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača CIK je donio nakon raspisanog tendera.

(Glas Srpske) Foto: CIK