Zbog blokada u Domu naroda PS ispaštaju građani BiH

– Dok se radnicima u javnom i privatnom sektoru u Bosni i Hercegovini mjeri svaka minuta odsustva i odbija od plate za svaki slobodan dan, poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH mjesecima ne dolaze na posao, ali redovno primaju primanja koja u prosjeku iznose oko 7.000 konvertibilnih maraka.

Najviše zakonodavno tijelo u BiH praktično je obustavilo rad krajem jula. Nakon avgustovskog odmora i predizborne kampanje, slijede izbori i višemjesečno čekanje na formiranje nove vlasti, što u praksi znači pauzu u radu od pola godine ili duže.

Od konstitutivne sjednice Doma naroda PS BiH održane 16. februara 2023. godine, pa do 27. jula ove godine, delegati su održali ukupno 22 redovne i 34 vanredne sjednice. Međutim, većina zasjedanja prekinuta je na samom početku zbog nedostatka kvoruma ili napuštanja delegata SNSD-a i HDZ-a u trenucima kada su na dnevni red dolazila politički osjetljiva pitanja.

Delegat PDP-a u Domu naroda Nenad Vuković upozorava na štetnost ovakvog zastoja:

„Nedopustivo je da se u radu Doma naroda napravi pauza od šest ili više mjeseci. To nije u interesu građana ni Republike Srpske“, poručio je Vuković.

Iako je Predstavnički dom PS BiH bio aktivniji i u njemu nisu blokirani tzv. evropski zakoni – jer SNSD i HDZ tamo nemaju potrebnu većinu – svi ti zakoni ostali su blokirani u Domu naroda. Direktna posljedica političkih blokada je gubitak finansijskih sredstava Evropske unije namijenjenih za infrastrukturne projekte, podršku lokalnim zajednicama i poboljšanje životnog standarda građana.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Darko Babalj ističe da vladajućoj koaliciji interesi građana nisu u fokusu:

„Da jesu, uradili bi nešto da povuku ta evropska sredstva. Njima je bitno samo kako da obezbijede novac za 'Serdarova', za 'Vijadukt' i kako da napune svoje džepove i džepove nekoliko porodica u BiH“, naveo je Babalj.

Politička analitičarka Vildana Selimbegović ocjenjuje da se domaći političari ne bore za evropska sredstva jer nad njima nema uobičajene kontrole i mogućnosti stranačke raspodjele novca.

„Problem je i što približavanje BiH Evropskoj uniji podrazumijeva jačanje pravne države, pravosuđa i procesuiranje visoke korupcije i kriminala, što aktuelnim vlastima ne odgovara“, zaključuje Selimbegović.

Dok bh. parlamentarci ostaju među rijetkim privilegovanim radnicima koji mogu opstruisati vlastiti rad bez ikakvih finansijskih posljedica, konačnu cijenu političkih blokada i dalje plaćaju građani, koji ih izbornim procesima iznova održavaju na vlasti.

(BN) Foto: Arhiva