Republika Srpska nema cijenu!

Od maja 2016. godine Republika Srpska je, na osnovu Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, broj 01-50-1-2062-19/16 (Službeni glasnik BiH, broj 42/16), u Komisiji za nacionalne spomenike imala konsenzus prilikom odlučivanja, što znači da nije mogla biti preglasavana.

Republika Srpska 04.09.2026 | 09:14
Republika Srpska nema cijenu!

Dr Milan Blagojević 

Naime, tom odlukom propisano je da Komisija za nacionalne spomenike usvaja svoje opšte akte, a to znači i akte kojima propisuje način svog rada, konsenzusom svojih domaćih članova (konsenzusom dva člana iz Federacije BiH i jednog člana iz Republike Srpske).

Ta odluka Predsjedništva BiH iz 2016. godine nakon toga nikada do januara ove godine nije bila mijenjana, jer do januara 2026. nikada Predsjedništvo BiH nije donijelo neku novu odluku kojom bi propisalo da se vraća većinsko odlučivanje u rad Komisije za nacionalne spomenike.

Predsjedništvo BiH je moglo tako da odluči 2016. godine zato što Aneks 8 Dejtonskog sporazuma u članu 9. transferiše na domaće vlasti odgovornost za funkcionisanje ove komisije poslije prvih pet godina od stupanja na snagu Dejtonskog sporazuma, pri čemu taj transfer ovlaštenja iz Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma na domaće vlasti daje pravo da one kroz Predsjedništvo BiH odrede konsenzus kao način odlučivanja Komisije za nacionalne spomenike, a ne većinsko odlučivanje. 

Sve su to razlozi zbog kojih je Željka Cvijanović kao aktuelni srpski član Predsjedništva BiH u januaru ove godine morala da izjavi veto na odluku ostala dva člana Predsjedništva, kojom se umjesto konsenzusa vraća većinsko odlučivanje u Komisiji za nacionalne spomenike.

Cvijanović je imala pravo na to i morala je zarad zaštite interesa Republike Srpske da izjavi veto na takvu odluku, zbog toga što Ustav BiH propisuje pravo preglasanog člana Predsjedništva da izjavi veto na odluku ostala dva člana Predsjedništva, bez obzira na to o kojem pitanju se radi, tj. bez obzira da li je riječ o pitanjima spoljne ili unutrašnje politike.

Naime, ta odredba Ustava BiH, iz člana 5.2d) jasno propisuje da:

"Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom" dakle bilo kojom odlukom, a ne samo sa odlukom iz oblasti spoljne politike, "može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju entiteta sa koje je izabran".

U tom slučaju, da je Cvijanović izjavila veto u januaru ove godine, prema istoj odredbi Ustava BiH konačnu odluku donijela bi Narodna skupština Republike Srpske.

Nažalost, Cvijanović to tada nije učinila pa je navedene odluka Predsjedništva BiH stupila na snagu i objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 13/26.

Tako je, dakle, tim propustom Željke Cvijanović oštećena Republika Srpska.

Stoga je ovaj slučaj jedan u nizu drugih koji pokazuje koliko se u institucijama BiH ne smije stavljati na kocku Republika Srpska, koliko oni koji je predstavljaju ne smiju da kalkulišu, jer Srpska nema niti smije imati cijenu po bilo kojem pitanju.

Nažalost, vladajući režim je i ovaj put lične interese pojedinaca stavio iznad Republike Srpske. Ti interesi i neznanje trijumfovali su i ovaj put nad Republikom Srpskom, kao što je to režim učinio i mnogo puta prije toga.

Sjetimo se samo nekoliko takvih po Republiku Srpsku sudbonosnih slučajeva, kao što su:

1. Glasanje poslanika i delegata iz Dodikovog SNSD-a u Parlamentu BiH 2007. godine za "Zakon o usvajanju Zakona Pedija Ešdauna o državnoj imovini BiH", kojim je otvoren put za razvlašćivanje Republike Srpske od njene imovine;

2. Prihvatanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU 2008. godine, koji je u ime BiH potpisao Dodikov Nikola Špirić, a kojim je Dodikov režim na nivo BiH prenio ustavnu nadležnost Republike Srpske da ona, a ne BiH, odlučuje o pružanju državni pomoći, usljed čega danas imamo Savjet za državnu pomoć BiH i Zakon o sistemu državne pomoći u BiH, koji je usvojen u Parlamentu BiH 2012. godine;

3. Reformska agenda koju je u oktobru 2025. godine usvojio Savjet ministara BiH glasovima režimskih ministara iz Dodikovog SNSD-a, kojom agendom je predviđeno da se na nivou BiH, a ne Republike Srpske, zakonom regulišu sva pitanja unutrašnjeg tržišta električne energije, kao i da se mijenja Ustav BiH uvođenjem tzv. zamjenske klauzule kojom bi BiH bilo omogućeno da ona donosi i zakone iz nadležnosti entiteta zarad sprečavanja navodnog kršenja prava EU, kao i da se eliminiše zaštita vitalnog nacionalnog interesa kod odlučivanja u Parlamentu BiH i Predsjedništvu BiH.

Sve to je put u nestanak Republike Srpske.

Zbog toga je vrijeme koje je pred nama vrijeme velikih iskušenja i opasnosti po Republiku Srpsku. Protiv toga se može (iz)boriti samo odlučnom, beskompromisnom i nepokolebljivom politikom čija osnova je poštovanje Republike Srpske. Ona nema i ne smije imati cijenu.

Piše: Dr Milan Blagojević, nosilac liste kandidata SDS-a za poslanike u Predstavnički dom Parlamenta BiH 

Komentari / 0

Ostavite komentar