Upozorenje Sekretarijata EZ: Kriza otkrila slabosti BiH

Energetski šok i iranska kriza izazvali su poremećaje, inflaciju i ekonomske probleme i u BiH, ali zemlja zbog internih blokada i političkog nerada nema nijedan instrument na svom raspolaganju da utiče na rješavanje posljedica.

BiH zaostaje u ispunjavanju obaveza

U Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču za "Nezavisne" upozoravaju da je BiH praktično jedna od malog broja zemalja koja još nije uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama Energetske zajednice.

Iako obaveze prosječnom građaninu mogu izgledati apstraktno, njihovo neispunjavanje direktno utiče na životni standard ljudi.

Na primjer, kao što upozoravaju u Sekretarijatu, BiH i dalje nema obavezne državne naftne zalihe.

Zbog toga nema instrumente da pomogne u ublažavanju posljedica u slučaju da se iranska kriza produži i svjetska tržišta ostanu bez dovoljnih količina nafte i naftnih derivata.

Južna interkonekcija

S obzirom na to da je u BiH velika tema Južna interkonekcija, o tome smo pitali Sekretarijat, koji je praktično najvažnija institucija koja povezuje energetske politike EU s energetskim politikama zemalja u okruženju EU koje se povezuju s EU radi energetske bezbjednosti.

"Otvaranje i diverzifikacija gasnog tržišta od ključne su važnosti. Novi interkonektorski projekti, uključujući Južnu interkonekciju sa Hrvatskom, mogu ojačati pristup BiH alternativnim rutama snabdijevanja, ali sama infrastruktura nije dovoljna. Da bi novi gasovodi zaista postali faktor sigurnosti snabdijevanja, zemlji su potrebna i tržišna pravila za gas usklađena sa EU, funkcionalni mrežni kodeksi, transparentna dodjela kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava da gas teče tamo gdje je najpotrebniji", objasnili su nam oni.

Ovo znači da Sekretarijat ove organizacije nema ništa protiv ovog energetskog projekta pod uslovom da je on usklađen s pravilima EU.

Sekretarijat je, praktično, ponovio poruku Delegacije EU koju su "Nezavisne" objavile prije nekoliko mjeseci da bi BiH prvenstveno trebalo da razmišlja o usklađivanju svojih energetskih politika s politikama EU.

Pojedini analitičari u BiH ovo su protumačili kao protivljenje EU Južnoj interkonekciji, što nije tačno, već je poruka EU da BiH treba da uskladi sve što gradi na svojoj teritoriji s politikama EU, što je velika razlika.

Takođe, kao što smo proteklih mjeseci pisali, američki zvaničnici su nam u nezvaničnom razgovoru objasnili da će projekt biti usklađen s regulativom EU, jer je namjera investitora da Južnu interkonekciju uključi u evropsku mrežu gasovoda, što je jedino moguće ako sam gasovod slijedi evropska pravila.

BiH i EU povezane energetikom

Suština poruke Sekretarijata je da bi bilo koja energetska kriza u Evropi direktno uticala i na BiH, jer su oba subjekta vezana geografijom.

"Kada cijene rastu, kada dolazi do prekida ruta snabdijevanja ili povećanja inflatornih pritisaka, EU i zapadni Balkan pogođeni su zajedno. Upravo je to jedan od ključnih razloga zašto zapadni Balkan već uveliko spada u okvir energetske bezbjednosne arhitekture EU.

Kroz Ugovor o Energetskoj zajednici, zemlje regiona postepeno se uvode u isti okvir koji predstavlja osnovu kriznog odgovora EU: diverzifikacija snabdijevanja, planiranje sigurnosti snabdijevanja, naftne rezerve, pripremljenost za gasne krize i prekogranična saradnja", objasnili su nam oni.

Kada je riječ o gasu, za EZ očigledno nije pitanje koji konkretno projekti se sprovode i ko ih finansira, već kako oni utiču na energetsku sigurnost i diverzifikaciju. Pored toga, u EZ-u upozoravaju da BiH nije prenijela u svoje zakonodavstvo EU Uredbu o sigurnosti snabdijevanja gasom niti Uredbu o skladištenju gasa, a postojeće entitetsko zakonodavstvo sadrži samo osnovne odredbe o gasnoj sigurnosti.

"To ograničava sposobnost zemlje da sprovodi odgovarajuće procjene rizika, priprema preventivne i hitne planove i učestvuje u kredibilnom regionalnom odgovoru u slučaju poremećaja", naglašavaju.

Iz ovoga proističe da obaveze BiH prema EZ-u nisu stvar forme, već suštinskog jačanja energetske sigurnosti.

U EZ-u ističu da sve mjere koje EU preduzima na energetskoj sigurnosti, od diverzifikacije, hitnih naftnih rezervi, sigurnosti snabdijevanja gasom, integracije tržišta električne energije, pa do obnovljivih izvora ili energetske efikasnosti istovremeno postaju dio reformske agende i za ugovorne strane Energetske zajednice.

"To znači da su one ugovorne strane Energetske zajednice koje su uskladile svoje zakone, institucije i tržišna pravila sa okvirom EU u boljoj poziciji da pristupe regionalnim opcijama snabdijevanja, učestvuju u koordinisanim odgovorima, privuku investicije, efikasno trguju električnom energijom, koriste prekograničnu infrastrukturu i imaju koristi od mehanizama solidarnosti", naglašavaju.

Poziv na buđenje

Prema njihovim riječima, trenutna kriza trebalo bi da posluži kao poziv na buđenje da region mora brže napredovati ka ciljevima integracije energetskog tržišta.

"Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja te imaju manje instrumenata za odgovor. Za BiH to je posebno važno. Odsustvo potpuno usklađenih pravila o sigurnosti snabdijevanja i naftnim rezervama čini zemlju ranjivijom nego što bi morala biti. Prvi prioritet trebalo bi da bude usklađivanje hitnih naftnih rezervi sa pravilima EU", naglašavaju.

(Nezavisne) Foto: Screenshot/AP