Inflacija raste, do kraja godine može biti dvocifrena
Godišnja inflacija u martu u Republici Srpskoj porasla je na čak 4,9 odsto, dok je u februaru iznosila 3,5 odsto. Osim hrane koja je najmanje poskupjela, za 1,9 odsto, cijene usluga skuplje su za preko 10 odsto. Ono što je najviše šokiralo, jeste bolničko liječenje, koje je skuplje je za čak 139,1 odsto.
Republika Srpska 04.05.2026 | 21:11
Inflacija na ovim prostorima nije stran pojam. Godinama uzima iz džepova građana, osiromašuje i osnovne potrebe svodi na minimum. Od kako je počeo sukob na Bliskom istoku, koji je uslovio naftnu krizu, inflacija je dodatno porasla.
Ukoliko se razbolite, bolničke usluge platićete čak 139,1 odsto više. Struju plaćamo skuplje za 12,1 odsto, voda je skuplja za 8,9 odsto, a prevoz 9,1 odsto. Cijena predškolskog obrazovanja je veća za 11,3 odsto. Gdišnji rast cijena putnih aranžmana veći je za oko 20,3 odsto.
Osim ograničavanja marži na nekoliko namirnica i vraćanja 10 feninga po litri goriva, Vlada još uvijek ne vidi potrebu da reaguje.
„Pratimo i sigurno reagujemo da to ne predstavlja nekakav prevelik udar na naše građane i spremni smo i na druge mjere i na druge odluke, koje ćemo, ukoliko bude došlo do toga, morati donositi, imamo ih spremne, naravno“, kaže premijer Savo Minić.
A šta stanovništvo ima od toga što Vlada prati rast inflacije.
Ekonomisti upozoravaju da domino efekat porasta cijena još uvijek nije ekasplodirao, a osim rata u Iranu, domaća Vlada je ta koja može u velikoj mjeri da utiče na cijene.
„Mi smo nažalost osuđeni da živimo život, koji nam ovisi o uvozu, prije svega, goriva. Jer gorivo je nešto što nemamo u domaćoj proizvodnji, već nešto sto moramo da kupujemo. Situacija je takva da se porast cijena osetio značajno tamo gde je gorivo značajno prisutno, a to je prevoz roba i usluga, a onda se indirektno prenijelo i na sve prevoze, koji su vezani za nabavku roba koje mi kupujemo kao potrošači", kaže ekonomista Zoran Pavlović.
On upozorava da vlast ništa ne radi u korist građana, a i ono što radi je toliko loše, da bojim se, kaže on, da će nam inflacija do kraja godine biti dvocifrena.
Vlast može da utiče na cijene, ali to, čini se, ne želi, jer, podsjećamo - delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda već nekoliko puta blokiraju usvajanje i primjenu izmjena zakona o ukidanju akciza na gorivo.
(BN)

Komentari / 7
Ostavite komentarZar
04.05.2026 23:01Nije besplatno lijecenje hahahaha pa zato moraju ljudima koji su vani radili pare uzimati procenat gahahah
ODGOVORITElekcija osnove
05.05.2026 07:19Za gospodina „ekonomistu“i slične „stručnjake“ Inflacija je uvijek posljedica monetarne ekspanzije, odnosno povećanja količine novca u opticaju. Kada se u sistem ubacuje novi novac, vrijednost postojećeg novca se smanjuje, jer veća količina novca počinje da “juri” isti ili sličan broj roba i usluga. Posljedica toga je rast cijena, odnosno pad kupovne moći novca.Današnji bankarski monetarni sistem napravljen je tako da inflacija bude stalno prisutna. Cilj od oko 2% godišnje inflacije predstavlja kao nešto normalno i poželjno.Problem je u tome što je savremeni monetarni sistem zasnovan na dugu. Novi novac najčešće nastaje kroz zaduživanje, bilo da se radi o državama, bankama, firmama ili građanima. Drugim riječima, novac se stvara kroz dug, a taj dug kasnije mora biti vraćen s kamatom. Na taj način nastaje začarani krug u kojem sistem neprestano traži novu monetarnu ekspanziju kako bi mogao da opstane.Ako nema novog zaduživanja i novog novca, sistem počinje da se guši, jer nema dovoljno novca za otplatu postojećih dugova i kamata. Zato se inflacija ne dešava slučajno. Ona je ugrađena u sam temelj današnjeg monetarnog sistema. Suština je ista povećava se količina novca, a time se obezvrjeđuje novac koji ljudi već imaju. Najviše stradaju obični građani koji štede u valuti koja stalno gubi vrijednost. Njihova plata, štednja i rad vrijede sve manje, dok se cijene hrane, stanovanja, energije i osnovnih životnih troškova povećavaju.Vlast ne može dugoročno da kontroliše cijene na slobodnom tržištu. Cijene se prirodno formiraju kroz odnos ponude i potražnje. Ako je nečega malo, a potražnja je velika, cijena raste. Ako je ponuda velika, a potražnja mala, cijena pada. Međutim, kada banke povećavaju količinu novca u opticaju, one narušavaju prirodno formiranje cijena i stvaraju lažnu sliku. Zbog toga inflaciju ne treba posmatrati samo kao rast cijena. Rast cijena je posljedica. Pravi uzrok je gubitak vrijednosti novca zbog stalnog širenja novčane mase.
Re za pravdu
05.05.2026 11:26Ta ekonomska teorija ne važi kod nas. Odnos ponude i potražnje ovdje ne reguliše inflaciju. Ovdje važi reket i formiranje cijena proizvoljno. A primarnu emisiju ne rade banke, nego država. Država štampa novac.
Veteran 92
05.05.2026 06:49Neka dijaspora sada upamti kome dati glas. Vlast se sjetila da im zakine 10% od penzije...
ODGOVORITESmislov
05.05.2026 07:02Toliko su sigurni da ce nas u oktobru pokrasti da čak i ne planiraju da podignu mizerne penzije. Biće opet malo odcjepljenja, malo laži o vojnom savezu koji hoće da napadne Srbe, bice hemijskih olovaka i upaljača, a na 100KM zaboravite.
ODGOVORITESIZOFRENIJA
05.05.2026 08:11LUDACKU ENTITET.VEZE TO NEMA S DRZAVOM. SVE JAVNE FUNKCIJE SU SE RASPALE. CUDO DA VODE IMA DA SE OKUPAMO AL JOS MALO NI TO NECE BITI.
ODGOVORITEOdavno
05.05.2026 09:34Je trocifrena.
ODGOVORITE