Građani BiH troše više nego ikad na osnovne potrebe

Proizvodi poput mesa, mlijeka, hljeba i žitarica čine skoro 42 odsto ukupne potrošačke korpe.

Građani Bosne i Hercegovine najveći dio svog novca troše na osnovne životne potrebe, dok sve više porodica teško pokriva mjesečne troškove i suočava se sa padom životnog standarda.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila je preko 3.313,90 KM konvertibilnih maraka (KM).

Hrana i piće kupljeni u trgovinama

Najveći dio budžeta domaćinstava odlazi na hranu i piće kupljene u trgovinama. Proizvodi poput mesa, mlijeka, hljeba i žitarica čine skoro 42 odsto ukupne potrošačke korpe.

Drugi veliki izdatak su stanovanje i režijski troškovi - struja, grijanje, voda i komunalije što pokriva oko 14 odsto.

Prema statistikama, troškovi za higijenu i zdravstvene usluge čine oko 9 odsto, dok ostatak budžeta odlazi na odjeću i obuću, obrazovanje, transport i održavanje domaćinstva, uz 18 odsto za ostale ili nepredviđene troškove.

Zbog stalnog rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga, mnoge porodice mijenjaju potrošačke navike: biraju jeftinije alternative, koriste akcije i popuste, smanjuju količine kupovine ili odlažu određene troškove kako bi preživjele mjesec bez prezaduženja.

Ovaj trend posebno je izražen među domaćinstvima sa nižim primanjima, studentima i penzionerima.

Troškovi života variraju i sezonski

Troškovi života variraju i sezonski. Zimi, zbog grijanja i veće potrošnje energije, režijski troškovi rastu, dok ljeti dio troškova odlazi na vodu i hlađenje. 

Regionalne razlike takođe postoje, a veći gradovi poput Sarajeva, Banje Luke i Tuzle bilježe više cijene, dok ruralna područja imaju niže troškove, ali i manju kupovnu moć.

Ove činjenice pokazuju da većina građana u BiH danas troši svoj novac prvenstveno na preživljavanje i pokrivanje osnovnih potreba, dok se sve manje sredstava ostavlja za uštede, investicije ili potrošnju koja bi unaprijedila životni standard.

Dugoročno, manja potrošnja na luksuz, rekreaciju i usluge utiče i na ekonomski rast sektora usluga i zabave.

(Raport) Foto: Raport/Ilustracija