U BiH većina vlasnici nekretnina, evo kako je u Njemačkoj

Broj domaćinstava u Bosni i Hercegovini porastao je na 1,13 miliona u 2025. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH. U odnosu na godinu ranije, riječ je o neznatnom povećanju od 0,035%.

U poređenju s prijeratnim vrhuncem iz 1990. godine, kada je zemlja imala 1,22 miliona domaćinstava, današnji nivo ostaje znatno niži. 2007. godine broj domaćinstava je iznosio 1,05 miliona.

Na globalnoj ljestvici, među 145 posmatranih zemalja u ovom segmentu, BiH zauzima 110. mjesto.  

Vlastiti stan, podstanari, život kod rodbine…

Tokom 90-ih i 2000-ih zemlja je prošla, pokazuju zvanični podaci, intenzivan privatizacijski proces stambenog fonda. Velika većina stanovništva uglavnom živi u vlastitoj nekretnini, dok je i dalje znatno manji broj onih koji žive kao podstanari.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 2015. godine čak 92,9 % domaćinstava u BiH živjelo je u nekretnini koju posjeduju, dok je u isto vrijeme, samo 2,7 % domaćinstava bilo je podstanarsko, dok su ostali živjeli kod rodbine ili na drugi način.

Analiza koju je objavio housingcoop.eu pokazuje da tržištem nekretnina u Bosni i Hercegovini dominira vlasništvo nad nekretninama i malo, uglavnom neregulirano tržište najma. Samo oko 4,4% domaćinstava iznajmljuje svoje domove, dok velika većina, više od 95%, su vlasnici-stanari, što je stopa među najvišima u Evropi.

Prema zvaničnoj objavi Vlade FBiH iz 2022. godine, više od 1,2 miliona vlasnika riješilo je pitanje statusa svojih nekretnina u tom dijelu BiH.

Projekat registracije nekretnina koji je započeo 2013., do 2022. godine usaglasio je 57,8 posto podataka zemljišnih knjiga i katastra u FBiH. 20 posto teritorije je urbana sredina, 1.239.341 vlasnik i suvlasnik nekretnina je riješio pitanje statusa svoje nekretnine, što je više od milion parcela i oko 135.000 etažnih jedinica, stanova u FBiH, istaknuto je.

Tokom prvih šest mjeseci prošle godine, tri kategorije nekretnina dominirale su po broju transakcija: poljoprivredno zemljište, stanovi i građevinsko zemljište. Po najveći udio zauzimaju tržišta stanova, građevinskog zemljišta i kuća.

Najveći broj nekretnina prodat je u Sarajevskom kantonu (20,3% ukupnog broja prodaja), što je 47% ukupnog novčanog prometa. Slijede Tuzlanski kanton sa 19,6% prodaja, Zeničko-dobojski kanton sa 17,5% i Unsko-sanski kanton sa 11,9%.

Gdje se najviše prodaje stanova

Najviše stanova se prodalo u Tuzli, sarajevskoj opštini Centar, Zenici, Mostaru, Novom Gradu Sarajevo, Novom Sarajevu i Travniku. Najviša cijena
za stan u Federaciji BiH u prvih šest mjeseci 2025. godine bila je u opštini Stari Grad Sarajevo;  1.315.000,00 KM sa korisnom površinom od 165 metara kvadratnih.

S druge strane u Republici Srpskoj u prvoj polovini 2025. godine,ukupan broj kupoprodajnih ugovora iznosio je 8.064, što je oko 6,8% manje u odnosu na isti period 2024. godine).

Broj prometovanih nekretnina je 16.590, a vrijednost prometa nekretnina iznosila je oko 590.018.924 KM, što je rast od približno 4,9% u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. Navedeni podaci ukazuju da su kupci preferirali skuplje i atraktivnije nekretnine.

Sa cijenom od 4.259 KM po metru kvadratnom Trnovo je bilo jedan od lidera po prosječnoj cijeni kvadrata za novogradnju, ispred Banjaluke i Trebinja.

Prema podacima koje je objavio katastar.ba, Ukupna realizovana vrijednost nekretnina iz ugovora o prodaji u prvih šest mjeseci 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 867.598.995,00 BAM, što je za 3% više u odnosu na prvih šest mjeseci 2024. godine, prema dostupnim podacima. U prvih šest mjeseci 2025. godine, ukupan broj realizovanih ugovora o prodaji bio je 10.038, što predstavlja smanjenje od 11% u odnosu na prvih šest mjeseci 2024. godine.

Posmarajući u evropskom kontekstu, u 2024. godini, više od dvije trećine (68%) stanovništva u domaćinstvima EU posjedovalo je svoj dom, što je neznatno manje u odnosu na 69% u 2023. godini. Preostalih 32% živjelo je u iznajmljenim stanovima, što je porast u odnosu na 31% u prethodnoj godini.

Najveći udio vlasništva zabilježen je u Rumuniji (94%), zatim u Slovačkoj (93%) i Mađarskoj (92%).

Posjedovanje doma bilo je češće u svim zemljama EU, osim u Njemačkoj, gdje je prevladavalo iznajmljivanje, gdje je 53% stanovništva bilo podstanar. Nakon Njemačke slijedile su Austrija (46%) i Danska (39%).

Kako je prenio Forbes Hrvatska, susjedna Hrvatska u vrhu je Evropske unije po broju građana koji žive u vlastitom domu. Prema podacima Eurostata, 2024. godine bilo ih je 91 posto. Nasuprot tome, u iznajmljenoj nekretnini živi tek devet posto građana.

U bogatijim državama postotak građana koji žive u svom domu je niži nego u siromašnijima, a iznimka je Norveška sa 78,8 posto.

(Forbes) Foto: BN