Sve više poginulih na putevima: Najveći problem alkohol

Presretači su ove godine na putevima Srpske evidentirali više od 6.000 prekršaja, a stručnjaci upozoravaju da se bez drastičnijeg pooštravanja kazni i jačeg preventivnog rada, uključujući izradu novog zakona i hitno usklađivanje sankcija sa regionom, ne može očekivati poboljšanje bezbjednosti na drumu.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, 12 mobilnih radara u službenim vozilima od januara do 19. novembra ove godine evidentiralo je 6.182 prekršaja, od kojih je 4.515 završilo izdavanjem prekršajnih naloga. U istom periodu prošle godine ovi uređaji su zabilježili 10.683 prekršaja.

- Na putevima Srpske presretači se koriste od 25. decembra 2020. godine, a od tada do danas evidentirali su ukupno 108.857 prekršaja - istakli su u MUP-u i dodali da trenutno nemaju u planu nabavku novih uređaja.

Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske istakao je za "Glas" da je, prema izvještaju MUP-a, za devet mjeseci ove godine pokrenuto 304.976 prekršajnih postupaka iz oblasti saobraćaja, što je povećanje od oko 20,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema njegovim riječima, policija u Srpskoj radi po Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja BiH i Zakonu o bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, ali su kazne u najvećem broju slučajeva propisane na nivou BiH.

"Ne možete zakonom Republike Srpske propisati strože kazne od onih na nivou BiH, jer svaki učesnik u saobraćaju ima pravo da bude kažnjen po zakonu koji je za njega povoljniji", pojasnio je Radović.

On upozorava da je broj nezgoda i poginulih ove godine povećan te da je do kraja oktobra bilo 115 poginulih na putevima Srpske.

Kao najveći problem on je izdvojio alkohol. U BiH vozači mogu imati od 0,3 do 0,8 promila alkohola u krvi, dok je kazna samo 50 KM, odnosno 25 KM ako se plati u roku od sedam dana.

"Stručnjaci kažu da su ti vozači najopasniji, jer im se javlja euforija i lažno samopouzdanje. Sadašnje kazne nikoga neće odvratiti od prekršaja", rekao je Radović, navodeći da u regionu kazne idu do 600 evra.

On poručuje da je potreban novi zakon, usklađen sa najboljim praksama iz regiona.

"Kazne moraju biti mnogo strože, a preventivni rad znatno veći. Ne može se uticati na ponašanje vozača bez jakih kampanja i bez nepromjenjivog sistema finansiranja. Aktuelni zakon je mijenjan 11 puta, sada 12. Potreban nam je potpuno nov zakon", istakao je Radović.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Doboju Bojan Marić naglašava da se bezbjednost saobraćaja može poboljšati samo istovremenim djelovanjem preventivnih i represivnih mjera.

"Prije svega, mora se donijeti novi Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja. Ovaj je zastario, a kazne minimalne. Kod nas se kazni plaše samo oni koji inače poštuju propise", rekao je Marić.

On ističe da se mora raditi i sa najmlađima i sa rizičnim grupama učesnika u saobraćaju.

"Potrebno je sistemski pristupiti prevenciji, kroz obrazovne institucije, kampanje, redovnu edukaciju. Bez stabilnog finansiranja nema kontinuiteta, a bez kontinuiteta nema rezultata. Jedne godine možda ćemo imati manje pogibija, ali već sljedeće situacija se vrati na staro", kazao je Marić, dodajući da kazne treba da budu proporcionalne primanjima, kao i da se više mora raditi na saobraćajnoj kulturi.

NAPLATA

Milija Radović je istakao da je naplata kazni, takođe, jedan od gorućih problema u BiH.

"Krajem prošle godine bilo je 11 miliona KM neplaćenih kazni, a za devet mjeseci ove godine taj iznos je porastao na 25 miliona. Kazne se izriču, ali se ne naplaćuju. Potrebno je preispitati Zakon o prekršajima i ukinuti mogućnost plaćanja pola iznosa, osim možda za prvi prekršaj u godini", kazao je Radović.

(Glas Srpske) Foto: Ilustracija/AP