Sedam godina bez litra nafte u Rafineriji nafte u Brodu

Rafinerija nafte u Brodu, nekada jedan od ključnih energetskih pogona u Bosni i Hercegovini, već gotovo sedam godina stoji bez ijednog litra prerađene nafte.

Dok se akumulirani gubici penju na preko 900 miliona maraka (više od 460 miliona evra), ruski vlasnici sada spas traže u – reciklaži plastike.

Ovo je novi pokušaj izlaska ovog preduzeća iz milionskih minusa u kojima se nalazi.

Nakon eksplozije u krugu rafinerije 2018. godine, prerada nafte u Brodu, gradiću na obali Save na sjeveru BiH, je potpuno stala, a kompleks danas, uglavnom, služi kao skladište benzina.

Prije tri godine najavljivana je gradnja elektrane na gas unutar rafinerije, ali taj projekat do danas nije ni započet.

Ruski vlasnici više puta su obećavali modernizaciju jedine rafinerije nafte u BiH, ali konkretni koraci nikada nisu sprovedeni.

Vlasti Republike Srpske su 2007. godine brodsku rafineriju, zajedno sa Rafinerijom ulja u Modriči i mrežom pumpi "Nestro Petrol", prodale ruskoj kompaniji "NjeftegazinKor" za 236 miliona maraka (oko 120 miliona evra).

Te kompanije danas su dio "Optima grupe", društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima, osnovanom 2008. godine u Banjaluci.

Iz "Optime" je na upit Radija Slobodna Evropa o daljim planovima za rafineriju odgovoreno da se informacije o poslovanju objavljuju "putem korporativnih sajtova i saopštenja za javnost".

Reciklaža plastike – najnoviji plan vlasnika

Vlasnici rafinerije planiraju da izgrade postrojenje za reciklažu sekundarnih plastičnih sirovina, kapaciteta 32 tone po danu.

Rafinerija je Ministarstvu za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS dostavila zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu reciklažnog postrojenja.

Kako pokazuje dostavljena dokumentacija, u proizvodnoj hali će se u dvije linije prerađivati plastične folije i PET ambalaža.

Planirana hala će se nalaziti na mjestu gdje je nekad bilo jedno od postrojenja za preradu nafte.

Minus od skoro milijarde

Rafinerija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila minus nešto veći od 31 miliona maraka (oko 15,9 miliona evra), pokazuju finansijski izvještaji akcionarskog društva.

Ukupno, rafinerija je u minusu većem od 914 miliona maraka (oko 467 miliona evra).

Prošlogodišnji revizorski izvještaj naglašava da rafinerija i dalje zavisi od finansijske podrške svog matičnog društva, ruske kompanije "Zarubežnjeft", kako bi mogla nastaviti s radom.

"NjeftegazinKor" je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije sa sjedištem u Moskvi.

Navode da je ruska firma 6. februara ove godine dostavila pismo podrške, u kome se obavezala da će u idućih godinu dana pružati finansijsku podršku rafineriji, te da je neće likvidirati.

Osim ogromnih nagomilanih dugova, upozorili su i na to da su kratkoročne obaveze rafinerije (kratkoročni krediti, plate, porezi, kamate i sl.) veće od obrtne imovine (materijal, gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca) za 133 miliona maraka, odnosno 68 miliona evra.

"Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost Društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja", naglasili su revizori.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže za RSE da se "ne vidi nikakva strategija menadžmenta šta planiraju da urade".

"Obnavljanje proizvodnje zahtijeva velika ulaganja, servisiranje opreme koje se inače radi u rafinerijama svakih osam godina, tzv. kapitalni remont", ističe Pavlović.

Dodaje i da je cijela grupacija štura po pitanju informacija koje plasiraju u javnost, da žive od prodaje goriva, a da se rafinerijom "niko ne bavi".

"Imam informaciju da su plaćene sve obaveze prema Poreskoj upravi RS od strane Rafinerije, tako da ovo ide nekuda, ali ne znamo kuda", ocijenio je Pavlović.

Vlasnici su radili na modernizaciji i obnovi pogona za preradu nafte, kada se u oktobru 2018. godine u rafineriji desio požar u kojem je poginuo jedan radnik.

Nikada nisu zvanično saopšteni uzroci požara ni razmjere štete. Početkom 2019., rafinerija je prekinula proces prerade nafte koji do danas nije obnovljen.

Sindikat zaposlenih u rafineriji nije želio komentarisati trenutnu situaciju u kompaniji, upućujući nas umjesto toga na upravu Optima grupe.

Prema podacima s kraja prošle godine, u rafineriji je zaposleno ukupno 319 osoba.

Gasni terminali i elektrane

Jedan od rijetkih uspjeha rafinerije nakon prestanka prerade nafte bio je projekt izgradnje gasnog terminala.

Gasna kompresorska stanica u krugu rafinerije, spojena na gasovodnu mrežu iz Hrvatske, puštena je u rad u decembru 2021. godine.

Time je realizovan ugovor iz 2019. godine o snabdijevanju prirodnim gasom, između hrvatske kompanije "Crodux", kao nosioca projekta gasifikacije i ruskog "Zarubežnjefta".

Vrijednost projekta je oko 16,2 miliona evra, a kapacitet stanice je 40 miliona kubnih metara gasa.

Razmatrani su i planovi za izgradnju termoelektrane na gas u krugu rafinerije.

U avgustu 2022., Rafinerija i Ministarstvo energetike i rudarstva RS su potpisali Sporazum o saradnji na razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.

Planirana je izgradnja gasne termoelektrane, vrijedne oko 150 miliona maraka (77 miliona evra), snage 100 megavata.

Poređenja radi, termoelektrana na ugalj u Ugljeviku ima kapacitet od 300 megavata.

Kako navodi Rafinerija u svojim dokumentima, dobili su saglasnost za priključak Elektroprenosa BiH, te je planiran i koncesioni ugovor sa entitetskim institucijama, ali do danas izgradnja nije započeta.

Privatizacija naftne industrije

U periodu poslije rata, Rafinerija nafte Brod je bila u vlasništvu RS, ali je zbog nagomilanih gubitaka i nelikvidnosti prestala sa radom.

Milorad Dodik, tada u ulozi premijera Republike Srpske, u Moskvi je 2007. godine potpisao ugovor o prodaji entitetske naftne industrije Rusima, u sklopu koje je bila brodska rafinerija, Rafinerija ulja u Modriči, i lanac benzinskih pumpi "Petrol".

Godinu dana kasnije, kupac "NjeftegazInKor" je osnovao "Optima Grupu", koja do danas upravlja poslovanjem dvije rafinerije, kao i mrežom pumpi, preimenovanih u "Nestro Petrol".

Transparency International BiH je tada upozoravao da je ugovor o prodaji naftne industrije netransparentan i štetan, utvrdivši čak 44 sporne tačke.

Na zvaničnom sajtu firme, navedeno je da se radi o najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, koja se bavi svim procesima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade sve do veleprodaje i distribucije.

U okviru kompanije, Rafinerija ulja Modriča, takođe, posluje sa gubicima. Prema posljednjim podacima su u minusu 113 miliona maraka (oko 58 miliona evra), dok "Nestro Petrol" posluje u plusu.

Ruski vlasnici su u periodu od 2018. do 2021. povećali kapital "Optima Grupe " za oko 900 miliona evra, što je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u Bosni i Hercegovini.

Iako se nalazi u vlasništvu ruske kompanije, "Optima" nema problema sa poslovanjem, jer se "Zarubežnjeft" ne nalazi na listi sankcija Evropske unije, pokrenutih nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

(RSE)