Zemljama Zapadnog Balkana potrebni strani radnici

Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i da daju svoj doprinos ekonomiji, ističu iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) uz napomenu da se migracije moraju mora posmatrati mnogo šire.

“Generalno kada govorimo o imigracijama na Zapadnom Balkanu, uvijek težimo izmijeniti narativ koji je dominirao do sada, a koji Zapadni Balkan pozicionira isključivo kao regiju tranzita za migrante na putu za zapadnu Evropu. Migracije nisu samo negativan fenomen, odnosno nezakonit prelazak granica onih koji to nemaju pravo, već je to i mogućnost za ekonomske prilike, rast, doprinos penzionim i socijalnim fondovima te napredak cijelog društva i privrede, pod uslovom da se migracijama adekvatno upravlja”, kazali su iz IOM-a.

IOM je nedavno objavio Strategiju mobilnosti radne snage za Zapadni Balkan koja je rezultat više od 100 konsultacija u cijeloj regiji sa zaposlenima, donosiocima odluka i migrantima radnicima.

“Strategija jednostavno identifikuje potrebu migranata radnika zbog demografskih promjena, nedostatka radne snage, neusaglašenosti vještina sa tržištem rada, ali i potrebom za snažnim rastom, ako region želi postati dio Evropske unije. Svakako postoji potreba za migrantima radnicima te da su već prisutni na području regiona. Zapadni Balkan postaje odredište za one migrante koji žele da rade i da daju svoj doprinos ekonomiji, te se migracije moraju mora posmatrati mnogo šire.

Došlo je do porasta izdanih radnih dozvola od 2018. godine kada je izdano oko 40.000 dozvola, ali 2023. i 2024. godine taj broj iznosi više od 100.000, što pokazuje da su migranti radnici već realnost. Strategija pokušava istaći da kreatori politika moraju razumjeti potrebu izrade inkluzivnih politika kako bi odrazili te nove realnosti, dobitnu kombinaciju za sve strane, i za zaposlene i za poslodavce, ali i za države, ističu iz IOM-a.

Kada se govori o povećanom broju radnih dozvola za strane radnike u BiH, istakli su da je primarni cilj za cijeli Zapadni Balkan da osiguraju da njihovi državljani popunjavaju dostupna radna mjesta, odnosno da daju doprinos ekonomiji.

“Ali istovremeno, politike koje omogućavaju veću inkluzivnost radne snage, mimo one domaće, ne bi bile dovoljne i treba ih dopuniti sa stranim radnicima. To su uglavnom privredne grane gdje postoji zaista velika potreba za radnom snagom, kao što su uslužne djelatnosti, turizam, proizvodnja, transport, građevina… Primarno, to su poslovi sa nižim kvalifikacijama odnosno vještinama na tržištu rada, ali i oni gdje su potrebne kvalifikacije”, kazali su.

Naglašavaju da je neophodno postojanje politika koje će pratiti dolazak takvih migranata u region, njihovo uključivanje u ekonomiju, kao i pristup uslugama, kako bi se u konačnici poslodavcima omogućilo da u cijelosti ostvaruju pogodnosti njihovog boravka u zemlji.

Iz IOM-a su u izjavu za Fenu istakli i da se u ovom trenutku ne može govoriti o integraciji migranata na Zapadnom Balkanu, već eventualno o inkluziji onih koji dolaze redovnim putevima.

Prije nekoliko dana oglasio se Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izrazivši zabrinutost zbog potpisivanja protokola kojim se olakšava angažovanje stranih radnika i to u trenutku kad statistički podaci pokazuju, kako su naveli, povećanje broja nezaposlenih. 

(Fena) Foro: BN arhiva