Američke carine stupile na snagu, stižu poskupljenja

SAD zvanično su uvele nove, oštre carine na uvoz robe iz desetina zemalja, među kojima je i BiH.

Odluka, koju je najavio predsjednik Donald Tramp na svojoj platformi Trut soušal, već je stupila na snagu i sa sobom donosi snažne potrese na globalnom tržištu.

– Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slivaju u Sjedinjene Američke Države – objavio je Trump nekoliko minuta prije nego su carine počele da važe.

Nove carine variraju od 10 do 50 posto, u zavisnosti od zemlje izvoznice, a ciljaju robu namijenjenu američkom tržištu. Najvišu carinu – 41% – dobila je Sirija, dok su Evropska unija, Japan i Južna Koreja suočene sa stopom od 15%.

BiH pod udarom 30-odstotne carine

BiH, iako nije među najvećim izvoznicima u SAD, nalazi se na spisku zemalja koje će plaćati carinu od 30 odsto. Ta cifra je nešto niža od prethodno planiranih 35%, a korigovana je nakon pisma koje je Tramp uputio Predsjedništvu BiH.

Ukupan izvoz BiH u SAD tokom 2024. godine iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza bila 190 miliona KM. Iako obim trgovinske razmjene nije veliki – svega 1% ukupnog izvoza BiH – ova mjera bi mogla dodatno zakomplikovati poziciju firmi koje izvoze u Ameriku.

Zemlje Zapadnog Balkana nisu pošteđene. Srbija će se suočiti sa carinom od 35%, dok su za Sjevernu Makedoniju carine smanjene sa 33% na 15%.

Tzv. Kosovo, Crna Gora i Albanija su dobile univerzalnu carinu od 10%.

Hrvatska i Slovenija, kao članice Evropske unije, podliježu carinama koje su već utvrđene u sporazumu između Brisela i Vašingtona.

Posebno oštra poruka poslana je Indiji, kojoj prijeti carina od čak 50% – mjera koja stupa na snagu 27. augusta, osim ako Nju Delhi ne obustavi kupovinu ruske nafte.

Kina je, za sada, pošteđena trenutne promjene – ali samo do 12. augusta. Do tada, Peking ima rok da finalizira sporazum s američkom administracijom, nakon što su u prethodnim mjesecima postignuti prvi dogovori o uzajamnom smanjenju carina.

Nove mjere pogađaju i Kanadu, za koju carina skače sa 25% na 35%, osim za robu koja je obuhvaćena USMCA sporazumom (SAD-Meksiko-Kanada). Tramp je takođe zaprijetio uvođenjem carina od 100% na inostrano proizvedene računarske čipove, dok tehnološkim kompanijama poručuje da investiraju unutar SAD.

Šta to znači za tržište

U suštini, ove carine znače da će kompanije koje uvoze robu u SAD morati plaćati znatno više poreza američkoj vladi.

Mnogi ekonomisti upozoravaju da će se ti troškovi vrlo vjerovatno prenijeti na krajnje potrošače, što može uzrokovati poskupljenja širokog spektra proizvoda, dodatne inflacijske pritiske i poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja.

Odluka Donalda Trampa o novim carinama nije samo trgovinska mjera – ona je politička poruka, ekonomska prijetnja i potencijalno okidač za novi val globalne nesigurnosti.

Za male ekonomije poput BiH, koje tek traže svoje mjesto na svjetskoj izvoznoj mapi, ovakve mjere mogu imati neproporcionalno veliki uticaj

(Forbes)  Foto: Tanjug