Šmit riješio problem skenera i "Vijadukta" (VIDEO)

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nametnuo je nove odluke koje se tiču "Viaducta" i integriteta izbornog procesa.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH u kojem je osigurao finansiranje novih izbornih tehnologija, kao i isplatu duga Viaductu, a da pri tome nije ugrožen zajednički budžet. Donio je i dugoročne mjere kojima sprečava da država plaća entitetske dugove.

Na stranici OHR-a objavljene su sve odluke Kristijan Šmit, a na samom početku se ističe da one stupaju na snagu odmah.

"Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje se na službenoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 10. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u propisanoj formi", navodi se na početku odluke.

Šmit izmjenama prvo omogućava isplatu profita Centralne banke koji je do sada bio blokiran.

"Nakon izvršenja upute predviđene u stavu 7. ove Odluke, smatraće se da razlozi kojima se opravdava uskraćivanje isplate profita Centralne banke Bosne i Hercegovine više ne postoje i da će shodno tome sredstva profita biti raspodijeljena u skladu s relevantnim odredbama Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 1/97, 29/02, 8/03, 13/03, 14/03, 9/05, 76/06 i 32/07", navodi se.

Zatim pojašnjava da će taj profit, utvrđen od Upravnog vijeća Centralne banke BiH biti iskorišten za nabavku tehnologije za izbore 2026. godine.

Novac se raspodjeljuje "Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine u iznosu predviđenom u Završnom izvještaju provedenih pilot projekata uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini i studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine od 28. februara 2025. godine".

"Ova raspodjela će poslužiti za pokriće svih troškova nabavke izbornih tehnologija koje se uvode za potrebe Opštih izbora u 2026. godini. Sredstva preostala nakon raspodjele izvršene u skladu sa stavom 3. ove Odluke će biti raspoređena u budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, u korist institucija Bosne i Hercegovine", navodi se u odluci.

U odluci se takođe navodi da, nakon podnošenja specificiranog budžetskog zahtjeva od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će biti u obavezi da bez odlaganja stavi na raspolaganje zahtijevana sredstva na predmetnim ili namjenskim računima, bez obzira na status postupka usvajanja budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025 godinu.

"Ukoliko ministar raspodjelu ne izvrši u roku od sedam (7) dana od dana prijema relevantnog zahtjeva, zamjenik ministra će biti u obavezi da izvrši navedenu raspodjelu. Iznos određen u skladu s ovom Odlukom biće uvršten u prijedlog kao i u budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025 godinu", navodi se.

Isplata duga Viaductu

Šmit je odlučio da iz fonda putarina izdvoji 120 miliona KM koje pripadaju Republici Srskoj, da bi BiH mogla ispuniti međunarodnu arbitražnu obavezu prema firmi Viaduct iz Slovenije, koja je presudu dobila nakon što je Vlada Republike Srpske raskinula koncesioni ugovor.

"Bez obzira na predviđenu namjenu prihoda od putarina propisanu članom 21., stav (3) Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08, 50/08, 49/09, 32/13 i 91/17), a isključivo u svrhu provođenja Odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u predmetu br. ARB/16/36 – Viaduct d.o.o. Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček protiv Bosne i Hercegovine od 18. aprila 2022. godine, uključujući i naknadnu odluku ICSID-a od 1. maja 2024. godine, iznos od 120 miliona konvertibilnih maraka, koji bi približno trebalo da odgovara obavezi utvrđenoj u ovim odlukama, a koji uključuje glavnicu duga, kamatu i troškove postupka, odbija se od akumuliranog iznosa rezerve za poravnanje iz prihoda od putarina koji se drži na posebnom računu Centralne banke Bosne i Hercegovine. Ovaj odbitak će se smatrati iznosom koji odgovara udjelu Republike Srpske i biće prenesen na Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine isključivo u svrhu provedbe odluke ICSID-a kako je ovdje navedeno", stoji u odluci.

Dalje se navodi: "Nakon prenosa navedenih sredstava na račun koji dostavi Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, smatraće se da su ova sredstva dostupna predlagaču izvršenja i neće se obračunavati niti isplatiti dodatna kamata, u skladu sa ovom Odlukom. Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine će, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagaka izvršenja.

Centralna banka Bosne i Hercegovine će izvršiti prijenos Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine ekvivalentnog iznosa iz istog izvora koji će se odmah dodijeliti Federaciji Bosne i Hercegovine. Ukoliko ministar ne izvrši raspodjelu sredstava u roku od sedam (7) dana od prijema validnog zahtjeva, ili po prijemu podataka o računu od Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine, zamjenik ministra dužan je izvršiti raspodjelu sredstava".

S obzirom na to da se trenutno novac za Viaduct izdvaja od državnih institucija, odlučeno je i da: "Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, Centralna banka Bosne i Hercegovine i BHANSA odmah preduzmu aktivnosti s ciljem obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine Bosne i Hercegovine i njenih institucija".

Kristijan Šmit je precizirao i da se ova sredstva, iskorištena za isplatu duga Viaductu, ne mogu kasnije potraživati od Federacije BiH i Brčko distrikta. Takođe pojašnjavaju na koji način će Upravni odbor uravnotežiti sredstva između Republike Srpske i FBiH.

"Iznosi isplaćeni predlagača izvršenja u skladu sa stavom 7. ove Odluke, kao i svaki preostali iznos od 120 miliona konvertibilnih maraka, koji će poslužiti za izmirenje svih troškova postupka nastalih iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, neće se smatrati budućim potraživanjem Republike Srpske sa računa namijenjenog za prikupljanje putarina ili od Federacije Bosne i Hercegovine ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Tako isplaćeni iznosi smatraće se utrošenim od strane Republike Srpske, a sva sredstva potrebna za ostvarenje namjena propisanih Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, u iznosu čija je isplata izvršena u skladu sa stavom 7. ove Odluke, biće osigurana iz vlastitih finansijskih izvora Republike Srpske, uključujući njen budžet.

Nakon što Upravni odbor usvoji metodologiju za raspodjelu prihoda od putarina u skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, br. 55/04, 34/07, 49/09 i 91/17), biće izvršena neophodna poravnanja između entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir iznose isplaćene u skladu sa stavom 7. ove Odluke.

U slučaju da je zbog izvršenja Odluke ICSID-a isplaćen veći iznos iz rezerve za poravnanje od onoga koji bi pripao Republici Srpskoj nakon konačnog poravnanja zasnovanog na metodologiji za raspodjelu prihoda od putarina usvojenoj od strane Upravnog odbora, sredstva prikupljena iz prihoda od putarina neće se raspoređivati Republici Srpskoj dok se u cijelosti ne izmire eventualna potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, a što je Uprava za indirektno oporezivanje dužna da realizuje nezavisno od dodatnih naloga ili instrukcija nadležnih organa", navodi se u odluci.

Dugoročne izmjene koje će spriječiti da entitetske dugove plaća država

U donesenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine pojašnjava se šta sve čini rashod, ko je stvarni dužnik i čija je odgovornost u slučaju štete zbog ugovora sa stranim investitorima. Ovime je Šmit dugoročno riješio potencijalne probleme države koja bi morala vraćati entitetske dugove.

U članu 1 navodi se: "U zakonu o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 61/04, 49/09, 42/12, 87/12, 32/13 i 38/22), u članu 2. (Definicije), stavu (1), tačka j) mijenja se i glasi: j) Rashodi: predstavljaju umanjenje budžetskih resursa i čine ih, između ostalog: tekući troškovi (plaće i naknade za zaposlene, materijalni troškovi i usluge, troškovi osiguranja, bankarske usluge i ugovorene usluge), sva servisiranja duga, kao i servisiranje finansijskih obaveza iz pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka ili pravosnažnih i izvršnih odluka drugih relevantnih tijela, u kojima je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik, tekući grantovi, kapitalni izdaci, grantovi dodijeljeni ostalim nivoima vlasti, subvencije i donacije."

Izmijenjen je i član 8 istog Zakona na način da se stav (2), pod tačkom b), alineja 3. mijenja tako što se dodaje sljedeći tekst na kraju postojeće odredbe, koji glasi:

"uključujući i podatke o servisiranju finansijskih obaveza iz pravosnažnih i izvršnih sudskih odluka ili pravosnažnih i izvršnih odluka drugih relevantnih tijela, u kojima je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik, ukoliko se izvršenje takve obaveze vrši iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine."

Član 14. (Rashodi) mijenja se tako što se dodaje novi stav (9), koji glasi:

"(9) U slučajevima kada je Bosna i Hercegovina određena kao dužnik u skladu sa pravosnažnom i izvršnom sudskom odlukom ili pravosnažnom i izvršnom odlukom drugih relevantnih tijela, donesenom na osnovu međunarodnog bilateralnog ili multilateralnog sporazuma čiji je potpisnik Bosna i Hercegovina, kojom je sama obaveza utemeljena na investicionom ili komercijalnom ugovornom odnosu između organa vlasti entiteta, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili organa na nižem nivou vlasti sa stranim investitorom, te je ista rezultat činjenja ili nečinjenja tog organa kako je utvrđeno navedenom odlukom, organ odgovoran za takvo činjenje ili nečinjenje (u daljem tekstu: stvarni dužnik) dužan je bez odlaganja, a najkasnije u roku od trideset (30) dana od dana pravosnažnosti i izvršnosti navedene odluke, osigurati sredstva neophodna za izvršenje te odluke ili direktno izmiriti finansijsku obavezu predlagatelju izvršenja. Rashodi po osnovu izvršenja tih finansijskih obaveza mogu se realizovati preko Centralne banke Bosne i Hercegovine, korištenjem sredstava osiguranih u skladu sa stavom (7) ovog člana i članom 13., stav (3) ovog zakona, na osnovu ugovora iz stava (8) ovog člana."

Iza člana 14., dodaje se novi član 14a, koji glasi:

"Član 14a

(Ugovor sa stranim investitorom)

Prilikom sklapanja ugovora sa stranim investitorima, nezavisno od toga da li strani investitor ima registrirano pravno lice u Bosni i Hercegovini, Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, ili organ na bilo kojem drugom nivou vlasti, su dužni u ugovor uvrstiti odredbu kojom se izričito i nedvosmisleno utvrđuje da će odgovornosti za eventualno nastalu štetu koja proizlazi iz takvog ugovora snositi isključivo predmetni ugovorni organ."

Na kraju navodi se da i ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internet stranici kancelarije visokog predstavnika ili jedan dan nakon objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, u zavisnosti od toga koji od ova dva datuma prije nastupi.

(Klix) Foto: BN