Srpskoj fali radnika: Naši ljudi odlaze, a stižu Indijci i Nepalci

Masovan odlazak radno sposobnog stanovništva prema zapadnoevropskim zemljama, predstavlja veliki problem poslodavcima.

Domaće radnike zamijenili su strani, kojih je na ovom području sve više i to zbog velike potrebe za radnom snagom u svim oblastima. Iz tog razloga povećane su i kvote za strane radnike. 

7.229 iznosi kvota radnih dozvola za strane radnike, od čega se na Republiku Srpsku odnosi 2.000, a poslodavci ističu da će u narenom periodu biti potrebe i za većom kvotom.

U narednih 10 godina potreba za stranim radnicima će, kažu, samo za Srpsku biti oko 40.000. Međutim, ono što predstavlja glavni problem prilikom zapošljavanja stranih radnika, jesu komplikovane procedure, ali i zloupotrebe migracija.

„Ono što je bitno prilikom dovođenja stranih radnika, jeste da te procedure pokušamo da budu što kraće, jer u ovom trenutku te procedure mogu da traju od dva do šest mjeseci, ali i da se prođu sve sigurnosne procedure, kako bismo imali što manje i kako bismo ipak ostvarili cilj, a to je dobijemo ljude koji žele da rade na ovom tržištu.

Svi profili od NK radnika do visokoobrazovanog radnika u ovom trenutku se pokazuje da zaista u svim oblastima i svim profilima fali. U nekima malo  više, u savisnosti od regije, jer su u nekim regijama određene privrede jače, pa u tim regijama ti profili i nedostaju. Recimo u Banjaluci nedostaje mnogo građevinskih radnika“, kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

„Nemaju stvarnu svrhu zašto su dolazili u BiH, nego su zloupotrebljavali zakonite migracije na način da dođu zakonito, a onda nezakonito odu u zemlje EU. U tom kontekstu poslodavci opet snose najveću odgovornost i najveće obaveze, jer će u slučaju readmisije iz zemalja EU, snositi sve te troškove njihovog povratka u zemlju porijekla.

Jedan od problema, koji se dešavao u prethodnom periodu, su i zemlje bezviznog režima, iz kojih dođu u BIH i taj rad na crno koji je evidentan, to je nešto što treba da radimo svi na tome“, objašnjava načelnik sektora za operativnu podršku u Službi za poslove sa strancima Rade Kovač.

S druge strane, istraživanja pokazuju da oko polovina poslodavaca u BiH nije upoznato sa svim procedurama i uslovima, koje je potrebno ispuniti kako bi zaposlili stranog radnika. 

„Mi smo u tom smislu podržali jedno istraživanje percepcije poslodavaca, koji se suočavaju sa raznim administrativnim procedurama i svim ostalim pravnim procedurama kada zapošljavaju ove radnike i to istraživanje je pokazalo da postoje mnogi izazovi, koji su, na neki način, posljedica zastarjelih pravnih i administrativnih procedura, kada je u pitanju zapošljavanje stranih radnika i nadamo se da ćemo doprinijeti boljem razumijevanju ovih procedura“, ističe zamjenik šefa misije Međunarodne organizacije za migracije u BiH Michael O‘Mahony.

Najveći broj stranih radnika dolazi iz Indije, Bangladeša i Nepala, zemalja koji imaju niži standard od BiH. Preduslov za zapošljavanje stranih radnika jeste da za određeni posao na u Zavodu za zapošljavanje nema odgovarajućeg domaćeg radnika.

„Zakonske pretpostavke su prevashodno da na evidenciji Zavoda nemamo radnu snagu koju traže poslodavci i da taj stranac ima odgovarajuća znjanja i vještine koje traži poslodavac i da poslodavac legalno posluje, odnosno da je registrovan u našim institucijama“, kaže pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Svjetlana Pržulj.

Kada je u pitanju zadržavanje naših radnika, poslodavci kažu da je zapadnoevropsko tržište primamljivo, ali da kroz edukacije i u smjeravanja u srednjoškolskom obrazovanju, pokušavaju da zadrže radnike na domaćem tlu.

(BN) Foto: BN