Uvođenje IRB-a u platni promet - opasnost za banku

Izmjene zakona da bi IRB obavljala usluge platnog prometa i omogućila funkcionisanje firmi koje su pod američkim sankcijama uredno su usvojene u Parlamentu Srpske u julu prošle godine.

Međutim, tek nakon više od 10 mjeseci, stigle su naznake da će se krenuti sa platnim prometom. Agencija za bankarstvo dala je dozvolu za obavljanje platnog prometa i primanje novčanih depozita. Sada je na potezu IRB.

Kada su banke početkom prošle godine počele da gase račune fizičkim i pravnim licima koja se nalaze na crnoj listi SAD-a nakon najava da bi se i one mogle naći pod američkim sankcijama ako nastave saradnju sa sankcionisanim licima, tražilo se rješenje, a to je uvođenje platnog prometa.

Zeleno svjetlo je tu, pa smo pitali IRB da li ima naznaka kada će biti završen proces primjene platnog prometa. Iz IRB-a ističu da to zavisi od svih institucija koje su uključene u ovaj proces. 

„Investiciono-razvojna banka Republike Srpske, kao što smo navodili i u svim prethodnim odgovorima, a sada je i potvrđeno, već mjesecima unazad intenzivno radi na usaglašavanju postojećeg modela poslovanja sa formalnim i tehničkim uslovima čije ispunjavanje prethodi uspostavljanju sistema platnog prometa, kao i uvođenju depozitarnih poslova u finansijsku ponudu IRB RS. S obzirom na to, odluka Agencije za bankarstvo Republike Srpske je očekivana i rezultat rada u IRB RS“, poručeno je iz IRB-a za BN.

Uvođenje IRB-a u platni promet kako bi se spasile, prema tvrdnjama stručnjaka, firme koje su dobile američke sankcije, dovode u opasnost da na crnoj listi završi i ova finansijska institucija.

Postavlja se pitanje kako će izgledati komercijalizacija IRB-a, ako se uzme u obzir da su prethodna iskustva pokazala da vlast u Srpskoj ne zna upravljati bankama što se može vidjeti na primjeru Banke Srpske.

Ako bi zaista došlo do uvođenja platnog prometa, to bi značilo da IRB više ne bi bio razvojni fond ali ono što se još ne zna je to da li će se baviti samo platnim prometom ili i sa kreditnim plasmanima, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

„Ono što je sigurno je da neće biti lako postaviti sistem ako imate u vidu sva infrastrukura koju je imala banka srpske šalteri itd to se zove retail komunikacija sa klijentima to će biti dug proces ni lokacija nema previše a pitanje je i koliko će zarađivati da to sve isfinansiraju“, smatra Zoran Pavlović, ekonomista.

Ono što je ključno za platni promet, a ujedno i upitno je dobijanje SWIFT koda jer bi nova državna banka morala da bude članica SWIFT-a, odnosno globalnog standarda za međubankarske transakcije.

To je možda i ostvarivo ali je sporno to da bi se,zbog poslovanja sa licima sa crne OFAC liste, nova banka našla pod sankcijama, izgubila članstvo SWIFT što bi dovelo do gašenja računa od strane Centralne banke i samim tim ugrozilo bi se postojanje IRB-a. 

„Ukoliko je Vlada RS osjetila potrebu da posjeduje i određenu banku koja će poslovati po prinicipima komercijalne banke uključujući platni promet mogla je osnovati takvu banku ili preuzeti neku od postojećih banaka i na taj način pokriti ovu potrebu umjesto da se IRB na neki način uključuje u aktivnosti koje joj nisu logične niti suštinski pretpsotavljene kad je riječ o njenoj koncepciji postojanja i djelovanja“, kaže Igor Gavran, ekonomista.

Mnogi su još ranije upozoravali da izmijenjeni zakon o IRB-u direktno ide u pravcu zarobljavanja institucionalnog okvira privatnim interesima i da neposredno ugrožava funkcionisanje cjelokupnog bankarskog sistema u Srpskoj.

(BN) Foto: BN