Moguće uvođenje sekundarnih carina, pogodiće i BiH?!

Američki predsjednik Donald Tramp  napravio je dar-mar kada je riječ o svjetskoj trgovini, koja je u proteklih nekoliko godina svakako prošla kroz brojne promjene i šokove.

Jedan od najkontroverznijih alata u njegovom arsenalu su tzv. sekundarne carine. One se razlikuju od tradicionalnih carina jer se uvode zbog trgovinske razmjene s drugim državama koje ne provode politike kakve od njih zahtijeva Amerika. 

Ove carine namijenjene su nametanju pritiska na strane države koje ne posluju u skladu s navodnim američkim ekonomskim interesima, ne vode spoljnu politiku s američkim geopolitičkim interesima i ne vode unutrašnju politiku u skladu s američkim zahtjevima.

Trampov pristup ekonomiji kombinirao je zaštitu domaće industrije s globalnim političkim pritiscima, koristeći ekonomsku snagu SAD kao najvećeg tržišta na svijetu da bi ekonomskim pritiskom, odnosno uvođenjem carina, natjerao ostatak svijeta na određene geopolitičke i ekonomske ustupke.

Sekundarne carine su specifičan oblik ekonomskog pritiska - umjesto da se direktno oporezuju proizvodi iz određene zemlje, ove mjere ciljaju na zemlje koje uvoze te proizvode.

Time se ostvaruje da SAD ne mora biti direktan uvoznik iz država od kojih zahtijeva nešto nego može prijetiti trećim državama koje uvoze iz država od kojih Amerika traži nešto zatvaranjem tržišta SAD za njihov izvoz.

Cilj ove strategije je izolovati države koje krše određene političke i ekonomske norme te prisiliti međunarodne partnere na preispitivanje svojih trgovačkih i političkih odnosa s državama koje se percipiraju kao neprijateljske američkim interesima.

Do sada je Tramp zaprijetio tzv. sekundarnim carinama tri puta. Carinama od 25 posto na uvoz u SAD je zapriječeno svim državama koje uvoze naftu iz Venecuele.

Kao razlog je navedeno da Venecuela "namjerno i prijetvorno" u SAD šalje kriminalce, članove bandi i nasilnike.

Ipak, vrijedi istaći da bi Tramp, u slučaju da iskopira odluku za Venecuelu, sekundarne carine nametnuo velikom broju zemalja širom svijeta.

Među njima bi, između ostalih, bile Kina, Turska, Slovačka i Mađarska kao članice Evropske unije, ali i Bosna i Hercegovina.

Razlog leži u tome što Bosna i Hercegovina prirodni gasnabavlja iz Rusije.

To će ostati norma dok se ne izgradi Južna plinska interkonekcija, preko koje bi se dobavljao američki ukapljeni plin.

(Avaz) Foto: AP