Dvije decenije reforme javne uprave u BiH bez vidljivih rezultata - stanovnika sve manje, administracije nikad više

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini sa kojom domaće institucije ne mogu da se izbore više od 20 godina, nije ni blizu kvalitetne implementacije, iako su odavno usvojeni i postignuti tehnički uslovi za njeno sprovođenje.

Kako tvrde sagovornici CAPITAL-a, ova reforma, počela davne 2006. godine, žrtva je trome administracije sa kojom nije uspjela da se izbori, ali i nedostatka političke volje nosilaca vlasti da olakšaju život građanima.

Osim toga, na svako pitanje koje smo postavili, dobili smo odgovore koji sadrže izraze poput “formiranje tijela”, “imenovanje članova odbora”, “imenovanje koordinacionog odbora”, zatim “nadzornog odbora”, “međuvladina tijela odgovorna za nadzor i operativno sprovođenje” i tako dalje, iz čega se može zaključiti da se najveći dio ovog procesa sveo na dodatne apanaže službenika da bi radili na procesu ukidanja sopstvenih radnih mjesta.

Stanovnika nikad manje, a administracije nikad više

Da nije tako, nakon 20 godina, nema sumnje da bi bilo i nekih vidljivih rezultata.

Proces reformi je, kažu i dalje veoma usporen, a ključni izazovi ostaju niska realizacija mjera, nedostatak političke volje i ograničena finansijska sredstva, posebno u oblasti digitalizacije.

Prema riječima portparola Transparensi intrnešnela BiH Srđana Traljića, ova reforma je trebalo da donese depolitizaciju i organizuje odgovornu i efikasnu javnu upravu. Umjesto toga, stanovnika u BiH nikada manje, a administracije nikad više.

“Nakon dvije decenije mi i dalje imamo glomaznu administraciju koja i dalje nije smanjivana u odnosu na broj stanovnika uprkos usvojenim zakonima koji su to naredili. Može se reći da se rokovi i zakoni koji nalažu smanjenje obima administracije jednostavno ne poštuju. Prema istraživanjima koja su sprovedena, čak je došlo do povećanja zaposlenih u administraciji”, kaže Traljić.

Objašnjava da nama i dalje trebaju sistemske reforme koje pružaju unapređenje javne uprave kroz poboljšavanje kvaliteta njihovog rada.

“Istraživanja su pokazala da se ništa od toga nije dogodilo, te da se situacija pogoršala i da se se desio snažan pad povjerenja građana u institucije”, kaže Traljić.

Nizak stepen planiranih reformskih aktivnosti

Za kompletan proces postoji strateški okvir i politička saglasnost, a usvojena je i Zajednička platforma o principima i načinu implementacije reforme javne uprave.

Proces reforme se odvija kroz zajedničke aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH, od nivoa BiH , do Republike Srpske i FBiH, do nivoa Brčko distrikta, dok Republika Srpska i FBiH određene procese sprovode samostalno.

Prethodno, usvojeni su Strateški okvir i Akcioni plan za reformu javne uprave predstavljaju kao osnova za djelovanje, dok je Zajednička platforma uspostavila institucionalne mehanizme, uključujući Кoordinacioni odbor koji čine najviši izvršni predstavnici četiri upravna nivoa.

Кoordinacioni odbor čine predsjedavajući Savjeta ministara, premijer Republike Srpske, premijer FBiH i i gradonačelnik Brčko distrikta. U februaru 2024. godine održana je prva sjednica i na njoj je usvojen Poslovnik o radu, imenovan sekretar i podržani usaglašeni zaključci sva četiri upravna nivoa vlasti u BiH.

U Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske kažu da je u proteklom periodu monitoring sprovođenja Akcionog plana pokazao nizak stepen planiranih reformskih aktivnosti. Zato će, kažu, u budućnosti utvrđivati prioritete u realizaciji predviđenih mjera i aktivnosti, te dati prednost digitalizaciji.

Napominju da značajnu ulogu struktura reforme javne uprave zauzimaju nadzorni timovi i njihovi zamjenici sa svih upravnih nivoa u BiH, zaduženi za implementaciju i praćenje u reformskoj oblasti u kojoj su imenovani.

“Zabilježen je nizak stepen realizacije mjera i aktivnosti na sva četiri upravna nivoa u BiH. U svakodnevnom radu institucije u Srpskoj sprovode aktivnosti u ovom procesu i doprinose boljem pružanju usluga građanima i poslovnoj zajednici, ali one nisu dio izvještaja u kojim se mjeri napredak. Da bi se realizovale pojedine aktivnosti potrebna su značajna nedostajuća finansijska sredstva i potrebno je naći donatore za podršku, prvenstveno u oblasti digitalizacije”, kažu u ovom ministarstvu.

Reforma javne uprave jedan od prioritetnih procesa na evropskom putu BiH

Niski rezultati implementacije posebno su izraženi u podacima koje prikuplja SIGMA – inicijativa koju zajednički vode OECD i EU – a koja mjeri usklađenost javne uprave s evropskim principima. Međutim, upravo ti izvještaji pružaju smjernice kako reformu dalje razvijati i usmjeravati ka efikasnijoj administraciji.

U Delegaciji Evropske unije u BiH kažu da će narednom periodu prioriteti biti preusmjereni ka digitalizaciji javne uprave. Ipak, kako upozorava Ferdinand Koenig iz Delegacije EU u BiH, bez usvajanja zakona o elektronskom potpisu, digitalna transformacija će ostati ograničena.

Koening kaže da je reforma javne uprave u BiH jedan od prioritetnih procesa na evropskom putu, ali da je uprkos pozitivnim pomacima, njena ukupna realizacija veoma spora.

“Pozitivni primjeri uključuju određene pomake u oblasti upravljanja javnim finansijama, naročito u smislu približavanja odgovornijem i transparentnijem budžetiranju. Postoje i određeni pozitivni primjeri na različitim nivoima vlasti, ali njima nedostaje koordinacija i harmonizacija kako bi bili efikasniji. Međutim, mnogo toga tek treba da se uradi. Na primjer, još nije usvojen zakon koji bi omogućio široku upotrebu elektronskog potpisa. Njegovo usvajanje bi imalo značajan pozitivan učinak na mogućnost pružanja online administrativnih usluga građanima”, kaže Koenig.

Okvir za reformu javne uprave postoji u BiH i umjereno je usklađen sa evropskim standardima javne uprave, a postoji značajan prostor za poboljšanje u sistemu donošenja politika u BiH u svim sektorima jer postoje izazovi s nedosljednošću, nedovoljnom koordinacijom i nedostacima kompetencija.

“Stope realizacije reforme javne uprave su na veoma niskom nivou, što se može pripisati rascjepkanom sistemu upravljanja, značajnim nedostacima u podacima, izostanku odgovornosti i transparentnosti, ograničenoj digitalizaciji i modernizaciji javnih usluga te ograničenim izdvajanjima iz domaćih budžeta za finansiranje reformi”, kaže Koenig.

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini je proces koji traje više od dvije decenije, a njen cilj je jačanje institucija i domaće privrede kroz uspostavljanje procedura za unapređenje otvorenosti, odgovornosti i racionalnog korištenja javnih resursa.

U mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, potrebno je uložiti snažne napore kako bi se osigurala usklađenost zakonodavstva s principima reforme javne uprave, kao i njegovo efikasno sprovođenje.

(Capital) Foto: BN