Kulturna i prirodna dobra u RS nezaštićena i na rubu propasti

Šeranića kuća u Banjaluci, istorijska građevina i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2003. godine, već dvije godine stoji napola srušena.

Ovaj objekat kao i mnoga druga nepokretna kulturna dobra u Republici Srpskoj (RS), ugrožen je zbog neadekvatnog održavanja.

Ugroženi su i mostovi, crkve, džamije, stara groblja, nekropole na stećcima, nacionalni parkovi, spomenici prirode.

Sva ova kulturna dobra nezaštićena su i za većinu njih nedostaju planovi i programi upravljanja.

Ovo je između ostalog navedeno u izvještaju glavne revizorske službe RS, koja je objavila izvještaj "Zaštita nepokretnih kulturnih dobara".

Izvještaj je obuhvatio period od 2019. do 2023. godine, a u njemu je navedeno da ova dobra u Republici Srpskoj "nisu efikasno zaštićena".

Nepokretna kulturna dobra, definisana su kao dio kulturne baštine od opšteg interesa za Republiku Srpsku koja uživaju posebnu zaštitu definisanu Ustavom RS i Zakonom o kulturnim dobrima.

Istovremeno, prirodna dobra u Srpskoj su uglavnom prepuštena sama sebi, obzirom da nemaju ljudstvo ni stalne izvore finansiranja, dok adekvatni podzakonski akte za njihovu zaštitu ne postoje, kažu za RSE u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Broj zaštićenih dobara u Republici Sroskoj trenutno je preko 2000, kažu za RSE u Republičkom zavodu, te pojašnjavaju da nemaju preciznu cifru, obzirom na različite propise i načine kategorizacije.

U nepokretna kulturna dobra spadaju spomenici kulture, arheološka nalazišta, znamenita mjesta, prostorne kulturno- istorijske cjeline, kulturni predjeli.

Na listi ugroženih nacionalnih spomenika BiH koje je sačinila državna Komisija za nacionalne spomenike, navedeno je da je ukupno njih ugroženo 89.

Od ovog broja oko 20 ugroženih spomenika je u RS.

Prirodna dobra bez upravljačkih struktura

Zavod je do sada je izvršio nadzor nad 10 zaštićenih prirodnih dobara i za sve njih je uglavnom je konstatovano da nedostaje upravljačka struktura odnosno plan upravljanja.

Među njima su Nacionalni park Kozara, Park prirode "Una", Spomenik prirode "Velika pećina", Spomenik prirode "Pećina Orlovača", Zaštićeno stanište "Tišina".

Kako su iz Zavoda za RSE rekli, pojedini "upravljači" ne zadovoljavaju stručne, kadrovske i organizacione uslove za obavljanje poslova čuvanja, unapređivanja i promovisanja zaštićenog područja.

Dodaju i da se ne provodi monitoring vrsta i staništa.

Desetogodišnji plan upravljanja Parkom prirode "Una", osnovanim 2019. godine, završen je prije nekoliko dana.

Vršilac dužnosti direktora ovog zaštićenog područja, Vujadin Pilipović za RSE je kazao kako su finansijski vrlo ograničeni i da ne mogu adekvatno upravljati ovim parkom prirode.

"Mi ne možemo da napravimo ulaz u Park prirode kao što ga imaju Nacionalni park Kozara i Sutjeska. Mi nemamo još odvojen upravljački prostor.

Velika površina parka je privatno zemljište, tu ima i stambenih objekata, uzgajaju se poljoprivredne kulture i onda je to problem jer mi ne možemo da vršimo upravljanje na adekvatan način" kaže Pilipović za RSE.

Dodaje i da sredstva koja dobijaju iz lokalnih zajednica su skromna i dovoljna samo za plate i troškove režija. Sredstva koja dobiju iz određenih projekata, uglavnom su fokusirana na razvoj turizma a ne infrastrukturu.

Pilipović dodaje i da imaju problema sa nedostatkom stručnih kadrova zbog čega ne mogu vršiti i monitoring vrsta i staništa.

"Mi nemamo kapaciteta ni finansijskog ni materijalnog da mi taj monitoring provodimo, mi nemamo kadrova koji bi mogli da pokriju čitavu nasu teritoriju koja nije dovoljno istražena", kaže Pilipović za RSE.

Iz Kulturnog centra Pale koji je upravljač Spomenika prirode "Pećina Orlovača" a koja je takođe bila predmet nadozra republičkog zavoda navode da se su radili ispitivanje sigurnosti prilaza pećini.

Ta ispitivanja kako navode radio je Rudarski fakultet iz Prijedora i zaključak je bio da "pećina nije sigurna za posjetioce" dok se ne provedu određene preporuke.

Neke su realizirane a neke su u fazi rada.

"Iznad samog ulaza uklonjeni su nestabilni stijenski blokovi preko 30 tona. Tokom oktobra mjeseca , započeti su radovi na novoj hladnoj i panik rasvjeti" kažu u odgovoru za RSE.

Navode i da je u toku izrada Plana upravljanja za period 2025 -2027.godine.

Zaštićena područja u Republici Srpskoj nemaju ni stalni izvor finansiranja

Vlada Republike Srpske preko ministarstva nadležnog za životnu sredinu osigurava grantove za nacionalne parkove "dok ostala zaštićena područja nemaju stalni izvor financiranja", navode iz Republičkog zavoda u odgovoru za RSE.

U BiH trenutno postoje četiri nacionalna parka, od kojih su tri u Republici Srpskoj, Kozara, Drina i Sutjeska i jedan nacionalni park u Federaciji BiH, Una.

Revizori su u izvještaju utvrdili da aktivnosti Vlade RS u planiranju privrednih djelatnosti i realizaciji zaštite prirodnih dobara nisu bile koordinirane.

Navedeno je i da su na područjima bitnim za očuvanje prirodnih dobara odobrene privredne aktivnosti koje nisu usklađene sa njihovom zaštitom.

Iz Republičkog zavoda dodaju da je zbog toga otežan rad nadležnih institucija što ostavlja mogućnost otvaranja sudskih procesa i podnošenja žalbi.

"Npr. izmjenama i dopunama prostornog plana RS do 2025 godine područje gornjeg toka rijeke Neretve planirano je kako za uspostavljanje zaštićenog područja tako i za razvoj hidroenergetskog postrojenja i to nije u sladu s ciljevima zaštite prirode", kažu za RSE u Republičkom zavodu.

U izvještaju je navedeno i da je Republički zavod za praćenje i ocjenu stanja očuvanosti prirodnih dobara provodio u ograničenom obimu, bez jasnih planova i smjernica za obavljanje aktivnosti.

Za RSE iz Zavoda kažu kako je nekoliko razloga zbog čega oni ne mogu u punom obimu da prati stanje.

"Nisu doneseni podzakonski akti kojim bi se stvorili uslovi za praćenje različitih segmenata prirode, a odnose se na ekološku mrežu RS, uredbu o crvenoj listi jer postojeća ne sadrži kategorije ugroženosti, promet ugroženih i zaštićenih divljih vrsta, podkapacitiranost u ljudskim resursima i nedostatak financijskih sredstava" kažu u odgovoru za RSE iz Republičkog zavoda.

Potrebno uraditi reviziju svih lokaliteta

U periodu od 2019. do 2023. godine, republička Urbanističko-građevinska inspekcija izvršila je 27 kontrola koje su se odnosile na izvođenje građevinskih radova na objektima pod zaštitom ili objektima koji se nalaze u zoni zaštite, rečeno je ovo u odgovoru Inspektorata RS za RSE.

Profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Adnan Kaljanac za RSE kaže da je Bosni i Hercegovini potrebna revizija svih lokaliteta na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra.

Ta revizija bi, kako kaže Kaljanac, podrazumijevala probna iskopavanja da se vidi koji je kapacitet tih dobara sada i koliko je toga ostalo.

"Evo npr. u Kantonu Sarajevo dosta je toga uništeno u ratu i još nije utvrđeno stanje i stepen uništenosti tih lokaliteta, da se vidi da li to opet vrijedi da se i dalje vodi kao spomenik" kaže Kaljanac.

Dodaje i da Evropska unija poznaje tu valorizaciju odnosno reviziju, navodeći primjer Slovenije u kojoj se svakih nekoliko godina, pojašnjava Kaljanac, radi revizija lokaliteta.

"Sve se to gleda kako propada, za sva ta kulturna dobra, za njihovu obnovu potrebna su finansijska sredstva koje entiteti nemaju.

To se prebacuje kantonima i lokalnim zajednicama a male institucije nemaju financijske kapacitete da bi održavale spomenike, to pokušavaju raditi kroz neke projekte, sa pet, deset ili 15 hiljada maraka da urade" dodaje Kaljanac.

Iz Republičkog zavoda za RSE kažu da se ugroženim smatra i veći broj nepokretnih kulturnih dobara, npr. zaštićena dobra u urbanim zonama u čijem okruženju se gradi bez obzira na zatečeno stanje.

Ugrožena su i brojna stara groblja i nekropole na stećcima zbog neadekvatnog i neblagovremenog održavanja i odsustva konzervatorskih zahvata.

Dodaju i da su posebno ugrožena kulturna dobra, poput Šeranića kuće, ili mosta na rijeci Žepi, koji je ugrožen zbog oštećenja konstrukcije.

Ugrožen je i most Ovčiji brod kod Nevesinja na jugu BiH zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovitog održavanja.

Ugrožen je i Rimski most Vučija u Trebinju zbog lošeg konstruktivnog stanja te je potrebno provesti hitne mjere konstruktivne sanacije.

(RSE) Foto: Arhiv/eKapija