Poljoprivrednici se sa zebnjom pripremaju za sjetvu
Jesenja sjetva je na pragu, a neizvjesnost i strah se uvukli među poljoprivrednike. Iz godine u godinu, računica sve tanja, ali raditi se mora.
Republika Srpska 05.10.2024 | 21:10
Još jedna teška godina za poljoprivrednike. Bitka se bila oko otkupne cijene pšenice, a zatim je suša obrala kukuruz. Tako ojađeni, sa zebnom se pripremaju za jesenju sjetvu.
Jesenja sjetva je na pragu, a neizvjesnost i strah se uvukli među poljoprivrednike. Iz godine u godinu, računica sve tanja, ali raditi se mora.
“Ne smijemo stati. Ako stanemo još gore. Raditi se mora, zasijati se mora, sve kao i prošle godine, nema druge”, kaže Stevo Mišić, poljoprivrednik iz Balatuna.“Ulazimo skroz bezvoljno, vjerujte da uopšte ne ulazim sa nekim moralom u proizvodnju, iz tog razloga što je cijena sjemenskog materijala 130-140 maraka, a mi smo davali po 35 maraka. Znači, tri do četiri puta skuplja, to nikad nije bilo”, kaže Stevo Radić, poljoprivrednik iz Gornjeg Crnjelova.
Muka je, kažu poljoprivrednici, ulagati u nešto za šta ne znaju da li će od toga imati i koristi. Na toj vjetrometini, prepušteni su sami sebi.
“Sve mi to završimo, ali sve je neizvjesnost. Nadamo se boljem, ali svaka godina je sve gora. Čekamo ko će da nam kaže da li će otkupiti pšenicu ili neće, kako će šta će”, kaže Đorđe Vakčić, poljoprivrednik iz Male Obarske.
I baš kad bi trebalo da ubiraju plodove svog rada, tad nastupe problemi, zbog kojih neki i odustaju od proizvodnje.
“Ja ne mogu svake godine ići u minus. Podsticaj treba da bude da se mi razvijamo, da kupujemo zemlju, proširujemo priozvodnju, a ne da gasimo požar”, kaže Stevo Radić.
Ono što je za sada dobra vijest jeste kiša koja je pala u nekoliko navrata ide na ruku poljoprivrednicima.
“Uzimajući u obzir da od 2. jula do sredine septembra nije bilo kapi kiše, ove padavine su izuzetno dobro došle da se može započeti sa pripremom zemljišta za sjetvu ozimih kultura. Ako bismo znali da će biti sušna zima može ovo da prođe, ali mi agronomi bi voljeli da bude kišno, zato što nemamo dovoljne količine rezervne vlage za proljeće”, kaže agronom, Dragan Zarić.
Poljoprivrednicima, poslije svega, ostaje da gledaju u nebo, da se nadaju povoljnim vremenskim prilikama, ali i dobroj cijeni za svoje proizvode.
(BN) Foto: BN
Komentari / 12
Ostavite komentarMicko
05.10.2024 21:27Niko vama ne odredjuje cijenu, do vas samih. Prema tome, da nemate koristi ne biste radili. Ali vazno je kukati svake godine....
ODGOVORITERealista
05.10.2024 22:58Vidi se da nemaš pojma. Pšenica je berzanska roba koji to seljak prodaje na berzi. Bolje bi ti bilo da si šutio.
Re za pravdu
06.10.2024 00:26Koga se boje. Čega se boje. Zašto živite u strahu. To je jako loše.
Micko
06.10.2024 09:35Re realista:majstore, proizvedes i ne das ispod svoje cijene.Ako ne mozes dobiti to sto trazis, onda se ne bavis tim. Moze li prostije??? Ali ne, ti od drzave uzmes podsticaja, uzmes raznoraznih subvencija, udjes s njima u kolo, e pa onda moras igrati kako oni sviraju. Vidi se da ti imas pojma....
abc
06.10.2024 12:09Mnogo netačnih komentara. Prvo, oborili su cijenu pšenicu, otkupna ovogodišnjeg roda je preniska. A evo, kada su otkupili po niskoj cijeni sada se već priča o poskupljenju brašna?! Pa zbog čega, šta je razlog? Umjesto da bude pojeftini brašno. Lopovska država.
Re micko
06.10.2024 13:04Jedeš li ti ili živiš od fotosinteze? Sve i jednoj normalnoj državi poljoprivreda je strateška grana privrede. To sto.ti fantaziraš i izmisljaš ekonomiju i neka pravila pričaj nekom drugom.
Dosdni ste više
05.10.2024 21:35Ko bilo kome osim poljoprivrednika daje podsticaje? Ko daje podsticaj frizeru, mesaru, pošto za vas ljekar i inžinjer ništa ne rade navodim te poluobrazovane primjere
ODGOVORITEIdealno
05.10.2024 22:00Polako, doci ces i ti do pameti...uhljebu!
Glupi smo do bola
05.10.2024 22:27Ni ljekar, ni inzinjer ne da ne bi mogli da rade, vec ne bi mogli da prezive bez poljoprivrednika. Hrana nam je svima nepohodna za zvot. Da bismo bili bolesni pa da nam zatreba ljekar, moramo prije svega biti zivi. Da bismo se vozili putevima ili mostovima koje projektuju inzinjeri, moramo biti zivi. Da li vam je sada jasno zasto svaka normalna osoba rado placa porez ako dio tog poreza ide u subvencije za poljoprivredu? Jer nam bukvalno zivot zavisi od toga. Evropska unija odvaja vise od polovine cjelokupnog budzeta za subvencije, ne zato sto su dobri ili zato sto vole farmere, vec zato sto nisu glupi. Na planeti ima mnogo ljudi a malo obradivog zemljista, ako ne podrze poljoprivredu dosao bi brzo dan kada hrane ne bi bilo. Sto znaci da zivot ne bi bio moguc. Ne trebas cak biti ni mnogo obrazovan da razumijes svrhu i vaznost subvencija, dovoljno je sasvim malo inteligencije.
Realista
05.10.2024 23:00Porediti frizera ili doktora sa poljoPRIVREDOM je tragikomično i govori koliko imaš (ne)inteligencije.
Špijun
05.10.2024 21:39Nemojte raditi vidi se da je neisplativo imate Milione u masinama
ODGOVORITEIstina
06.10.2024 14:23Eto koliko je dobro biti semjak sela prazna ti sto pametuju na selo i motiku u ruke netreba im dati nista nek crknu a ne socijali ako seljak ne moze živjeti napustaj to drustvo to jesve lopov do lopova
ODGOVORITE