Političari zarad funkcije mijenjaju i nacionalnost

Danas Srbin, sutra Bošnjak, prekosutra Hrvat i tako u krug, sve po potrebi i onako kako to funkcija zahtijeva. Promjena nacionalnog dresa zarad uskostranačkih ciljeva i četiri godine parazitiranja na leđima osiromašenih građana. Nenormalno, nemoralno ali u Bosni i Hercegovini moguće.

Bosna i Hercegovina 15.06.2024 | 19:44

To da političar u Srpskoj na spavanje ode kao npr. Srbin, a probudi se kao Bošnjak ili Hrvat, ili da onaj u FBiH zanoći kao Bošnjak ili Hrvat, a osvane kao pripadnik nekog od druga dva naroda, a sve zarad politike i interesa, za građane u BiH više i nije neka vijest.

Međutim, iako je za političare to očigledno postalo sasvim normalno, za građane, kako kažu, to nije normalno niti prihvatljivo.

“To je sramota ali nemaju oni obraza ni dva prsta. Zato se i zovu političari. Ako je njima dobro, nije ih briga za ostale”, rekli su nam anketirani građani.

Promijeniti vjeru i naciju je ljudsko pravo i sloboda koji se ne dovode u pitanje. Međutim, šta je sa moralom?

Politika u BiH je prije svega ideološki nacionalistička, a sa stajališta morala, pragmatična i podrazumjeva koristoljubivost, pljačku javnog novca i društevnih dobara i prevaru građana na svaki mogući način. Političari to često rade, zaklanjajući se iza religije i nacije, kaže profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.

“Politikom se kod bave ljudi koji spadaju u najgori sloj stanovništva, dok čestiti ljudi bježe iz politike. Tako je politika zgađena ljudima i umjesto opšteg dobra postala je privatizovana od strane političkih elita”, smatra Kazaz.

Da je to klasični makijavelizam na djelu, po kojem cilj opravdava sredstvo, mišljenja je sociolog Vladimir Vasić.

“Taj cilj i to sredstvo zapravo su otišli toliko daleko da su ljudi spremni da se odreknu svojih korjena, da se odreknu dedovine zarad nekih sitnih para. Dakle, to je sramotno ponašanje, u najmanju ruku, ali dobrodošli u BiH”, kaže Vasić.

Primjeri, kako ih narod zove, “prodaje vjere za večeru” brojni su. Posljednji je slučaj Dragane Čavke, Srpkinje po rođenju koja je postala Bošnjakinja i kao takva ušla u Upravni odbor RTRS-a.

Najinteresantniji je slučaj Nerkeza Arifhodžića koji je bio ambasador BiH u Turskoj kao Bošnjak, u Rimu kao Hrvat, a u posljednje vrijeme se izjašnjava kao Bosanac.

Sem što su, u najmanju ruku apsurdni, da li su takvi slučajevi i opasni?

Naravno da je opasno, kaže za BN profesor Pravnog fakulteta UIS u Bijeljini Dimitrije Šeranić.

“Ako ste spremni da svoj identitet, kompletno izgrađen za 20, 30, 40 ili više godina spremni da podredite materijalnoj koristi, zamislite šta su ti ljudi spremni da urade na našu štetu”, objašnjava profesor Ćeranić.

“Ta lažna vjera jeste prostor za proizvodnju političara kao svetih ljudi. Pogledate li lidere nacionalnih partija vidjećete da su okruženi ulizicama koji ih sakralizuju. Ono što je prostor metafizike, prostor duhovnosti postalo je ideološko blato, ulizičko blasto vlastodršcima”, ističe profesor Kazaz.

Poslije svega, nameće se pitanje postoje li negdje granica, da li im je išta sveto i šta možemo očekivati od takvih ljudi?

“Mislim da ovdje nema nikakve granice ni u čemu, te zato sa takvim ljidima ne možemo očekivati napredak”, mišljenja su anketirani građani.

“Ovdje svetinje odavno nema, nema donje granice, otišli smo u minus beskonačno. No, uvijek postoji gore od gorega, tako da ja u budućnosti očekujem da će se izjašnjavati na dnevnom nivou.

Mi ćemo jednog dana morati da uzmemo jednu metlu, pa da počistimo svoje dvorište. Da im kažemo “Svi vi kojima je materijalno na prvom mjestu sada idete na posljednje mjesto gdje i pripadate. Dosta više i vas i vašega, dosta više tog prevjeravanja””, smatra Ćerenić.

Za kraj, nadu bude riječi profesora Ćeranića koji je ubijeđen da će, kako kaže, propast morala kojoj svjedočimo jednom okrenuti kolo sreće i stvari postaviti na pravo mjesto, te da će isplivati oni koji su vrijedni i čestiti.

“A da će ovi da potpadaju kao žuto lišće sa drveća najesen i da od njih više neće ostati ni traga, ni sjećanja, ni glasa”, zaključuje profwsor Ćeranić.

(BN)