Pojašnjene tehničke promjene koje je nametnuo Šmit

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini će se organizovati 6. oktobra ove godine, po prvi put pod novim izbornim pravilima koje je 26. marta nametnuo Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

Osim tehničkih dijelova vezanih za izborni integritet, izmjena koja je izazvala najsnažnije reakcije je promjena vezana za biračke odbore.

U samim promjenama, tačnije u članu 2.19, stavu 7, piše:

“Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica biće popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedinice u prethodnom izbornom ciklusu”.

Iz Centralne izborne komisije BiH su dali generalno pojašnjenje ove odredbe, kao i odgovor na specifično pitanje stranaka koje su osvojile mandate, a onda ostali bez odbornika.

– Samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru.

U ovom slučaju, politički subjekat koji je osvojio mandat može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima – rekli su iz CIK BiH.

Međutim, ovo pojašnjenje je ostavilo brojna pitanja.

Kako bi se izbjegla dalja konfuzija, iz CIK BiH su dodali još pojašnjenja u kontekstu kako će se odnositi prema specifičnim slučajevima.

Iz CIK BiH su tako odgovorili na pitanje formiranja koalicija između stranaka koje imaju mandate s prethodnih izbora i partija koje nemaju.

– Ovakve koalicije se tretiraju kao novi politički subjekat i kao takvi, nemaju pravo učešća u postupku žrijebanja za pozicije u biračkim odborima – rečeno je iz CIK BiH.

Drugim riječima, formiranje predizborne koalicije sa strankama Naprijed, Snaga naroda i SDS – Volja naroda, partijama koje su nastale nakon održavanja prethodnih lokalnih izbora, automatski isključuje i ove, ali i stranke koje su s njima u koaliciji, iz biranja članova biračkih odbora.

Interestan je i odgovor CIK BiH na pitanje o koalicijama koje su izgubile partije članice ili koje su promijenile ime.

– U skladu sa članom 4.14. Izbornog zakona BiH, koalicija može zadržati naziv pod kojim je bila ovjerena za prethodne izbore samo ako je sačinjavaju iste političke stranke koje su bile ovjerene kao koalicija na prehodnim izborima.

Takođe, samo politički subjekti zastupljeni u direktno izabranom organu lokalne samouoprave, a koji su dobili mandat u trenutku potvrđivanja rezultata u prethodnom ciklusu mogu učestvovati kod dodjele pozicija u biračkom odboru.

– Ukoliko se koalicija prijavi pod različitim imenom, a potpuno istim članicama koalicije, može učestvovati u dodjeli mjesta u biračkim odborima.

Ukoliko nisu iste članice koalicije, smatra se da je to novi politički subjekat i kao takav nema pravo u dodjeli mjesta u biračkim odborima – rekli su iz CIK BiH.

Otkrili su i šta se dešava u slučaju da politički subjekat promijeni ime, rekavši kako to ne oduzima pravo tom subjektu za učestvovanje u biranju članova biračkih odbora, ali s važnom napomenom.

– Mogu učestvovati, ukoliko je došlo samo do promjene imena – pojašnjavaju iz CIK BiH.

Ovaj odgovor je važan u kontekstu slučaja SDS. Ova stranka je zbog američkih sankcija ostala bez bankovnog računa na ime partije, što je jedan od uslova za prijavu na izbore.

Nakon što im je žalba na odluku CIK BiH odbijena, SDS se prijavio na izbore kao “SDS – Volja naroda”, a ovdje je riječ o novoj stranci, ne o promjeni imena prethodne.

U svakom slučaju, CIK BiH je ovim odgovorima (koje u potpunosti možete pronaći na ovom linku) pojasnio sve najvažnije scenarije koji bi se mogli desiti kada dođe do biranja članova biračkih odbora pred oktobarske izbore u BiH.

(Klix)