Prevare: Znamo li da kupujemo na internetu?

Građani BiH na internet kupovinu u 2022. godini potrošili su 3,8 miliona KM, a ako se zna da Uprava za indirektno oporezivanje registruje samo pošiljke na koje poručioci moraju da plate dažbinu, zaključak je da je realna cifra mnogo veća. Da li je onlajn-trgovina, koja je doživjela procvat u vrijeme pandemije, postala trend ili potreba? Znamo li da kupujemo na internetu i koliko smo sigurni i zaštićeni od prevara?

Kupovina preko interneta, domaće ili robe iz inostranstva, sve češće je izbor građana BiH. Razloga je nekoliko, a na prvom mjestu je to raznovrsna i bogata ponuda odjeće, obuće, kozmetike ili tehnike. Dakle, svojevrstan virtuelni “švedski sto”.

Oni koji rado kupuju preko interneta kažu da jednostavno, iz svoje fotelje gledate šta vam se sviđa i poručite. Ne morate da gubite svoje dragocjeno vrijeme, da umorni idete iz radnje u radnju, a roba je, kažu, često jeftinija nego u prodavnicama.

Online kupovina je za trgovce dodatni izvor prihoda koji ne zahtijeva velika ulaganja. Kupci sa dva, tri klika poruče i kupe sve što žele. Zvuči kao siguran dobitak za obje strane. Da li je, ipak baš uvijek tako?

Ekonomista Mirjana Orašanin kaže da je pitanje šta dobijemo, da li dobijemo željeni proizvod, ono što smo mi zamislili ili da li to odgovara onome što smo vidjeli na slici, pogotovo ako se radi o odjevnim predmetima, te da li su to odgovarajuće veličine ili nisu.

“Ono što je negativno jeste to što se Zakon o zaštiti potrošača ne može primeniti u potpunosti kod online trgovine. Primjena tog zakona je tada otežana. Pitanje je kako onda reklamirati tu robu, da li je možete vratiti, kome je možete vratiti, itd.”, ističe Orašanin.

30 odsto internet kupovine obavlja se u virtuelnim prodavnica van BiH, a roba vrijednosti do 300 KM oslobođena je plaćanja carine i PDV-a. Država gubi novac i od kupovine preko društvenih mreža u BiH, pokazuje mini istraživanje Udruženja za zaštitu potrošača.

“Igraću se sa ciframa, u pitanju je 300.000 do 500.000 KM, a te cifre su sigurno veće kad je riječ o PDV-u. Dakle, to je većinom trgovina mimo zakona zato što ne idu u redovne tokove, ne prijavljuje se onako

kako bi trebalo. Nismo mogli da razumijemo zašto se država nije aktivnije uključila u sve jer, ako je povećana kupovina, tj. trgovina putem interneta onda bi zakonska regulativa trebalo da je prati”, objašnjava Snežana Šešlija iz Udruženje za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja.

Stručnjaci savjetuju: oprez prilikom kupovine, pogotovo kada se roba plaća platnim karticama. Sa poznatim svjetskim stranicama ne bi trebalo da bude problema, dodaje Šešlija. 

“Stranice koje su iz Evropske unije i koje su zaštićene direktivama EU, daju određena prava potrošačima. Međutim, ako ulazimo na stranice koje nisu ili za koje nismo sigurni da li podliježu zakonima EU, to su stranice na kojima ćete sigurno doživjeti prevaru”, naglašava Šešlija.

Mirjana Orašanin upozorava da prilikom kupovine preko interneta može doći do različitih zloupotreba. 

“Može doći do krađe identiteta i do skidanja novca. Imali smo slučajeve, ja ih lično znam nekoliko, kada je došlo do skidanja novca, a sa banka nije mogla da pomogne jer je oštećena osoba nekad bila prijavljena na nekom sajtu kao da je obavila kupovinu. To se dešava i zato treba uvijek imati ograničenu sumu novca na onim karticama kojima ćete plaćati. Ne treba da plaćate vašim standardnim karticama”, savjetuje Orašanin.

Online kupovina je danas postala lako prihvaćen trend zbog kog se gube čari klasične kupovine, kada ste odvajali vrijeme da sami, ili u društvu, uživate u razgledanju i biranju, dok gledate svaki detalj. Danas novac lako dajemo na nešto što nismo ni vidjeli, kaže Mirjana Orašanin.

Ipak, kako god da kupujete, najvažnije je, savjetuju stručnjaci, da se upoznate sa uslovima kupovine i svojim pravima kako biste se zaštitili.

(BN)