Kako je ova mjera protiv korona virusa postala pretjerana?!

Mjera koja je na početku pandemije korona virusa primjenjivana i savjetovana širom sveta, prema najnovijoj studij naučnika bila je nepotrebna.

Studija autora Emanuela Goldmana, mikrobiologa sa Univerziteta Rutgers u SAD, koja je objavljena u naučnom "The Lancet", pokazala je da je malo vjerovatno da će se osoba zaraziti korona virusom ako dođe u kontakt s površinom na koju su prethodno doletjele čestice virusa, piše portal NPR.

"U bolnicama su testirane površine u blizini pacijenata koji su oboljeli od kovida-19 i na njima nije pronađena zarazna varijanta virusa", rekao je Goldman. Na površinama je, međutim, pronađena virusna ribonukleinska kiselina (RNK), za koju Goldman kaže da je "leš" virusa. To je jedino što ostane kada virus umre. "Kada se nađe u okolini virus je jako slab i jako brze odumre", pojasnio je Goldman.

Jutarnji list, koji je prenio dio najnovije studije, podsjeća da su nas naučnici i stručnjaci za javno zdravstvo početkom godine uvjeravali da je zaraza preko kontaminiranih površina problem, a neke studije objavljene na proljeće tvrdile su da korona virus na površinama može preživjeti i nekoliko dana.

Smatralo se da je do prenosa virusa dolazilo kada bi zaražena osoba kihnula ili kašljala u blizini neke površine te da bi se osoba zarazila tako što bi dotakla tu površinu i potom te čestice dlanovima i šakama prenijela na svoje oči, nos ili usta. Ljudima se tada savjetovalo da redovno dezinfikuju sve frekventnije površine, brišu namirnice koje kupe u prodavnicama pa da se čak nose rukavice.

Sada se tvrdi da je to bilo preterivanje i da svi dokazi upućuju da je udisanje čestica virusa dominantan način zaraze.

U čemu je "caka"? U tome da su naučnici shvatili da su se eksperimenti s početka godine radili u kristalno čistim laboratorijima s puno većim dozama virusa od onih koje se mogu susresti u stvarnom životu.

Specijalista za infekcije disajnih puteva dr. Kevin Finli s Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a kaže da nema naučnih podataka koji bi opravdali revnosno dezinfikovanje kvaka na vratima, paketa i ostaloh životnih namirnica. Takođe, nema naučnog opravdanja za višesatno dezinfikovanje frekventnih površina na aerodromima, višenamjenskim zgradama i javnog prevoza, dodaje on.

"Nisam se susreo s podacima koji bi poduprli tezu da se virusom zaražavamo tako da on na nas skače s trotoara", rekao je Finli.

Dafni Farmer, hemičarka atmosfere sa Univerziteta Kolorado kaže da špricanje prostora s dezinfekcionim sredstvima čak potencijalno može biti i opasno. "Obilno korišćenje izbeljivača i vodonik peroksida može dovesti do stvaranja otrovnih čestica koje se potom udišu", upozorava ona i dodaje: "Mogu uzrokovati oksidativni stres, a neke su čisti otrov."

(B92/Jutarnji list)