Kakvi su izazovi modernog društva

Najveći izazovi savremenog čovjeka su bolesti zavisnosti, sve češće depresije i društvene mreže, kojima su najviše skloni mladi ljudi. Stručnjaci u emisiji “Globalno” BN televizije savjetuju da cjelokupno društvo mora da se zabrine i reaguje jer pred pošastima modernog društva nacije kopne.

Republika Srpska 08.05.2019 | 22:30 Depresija je bolest novog doba, sve zastupljenija kod mladih ljudi, navodi psihijatar Jovan Marić. On dodaje da, nažalost, ne zaostaju mnogo ni bolesti zavisnosti.

“Oduvijek je to bio alkoholizam, nikotinizam, narkomanija, a tu su i nove bolesti koje se nazivaju zavisnosti od socijalnih mreža, mobilnih telefona itd. To postaje veliki problem. Osiromašena je komunikacija, a raste jedna generacija koja neće izaći na dobro”, navodi pshijatar dr Jovan Marić.

Bolesti zavisnosti ne biraju godine.

“Mi smo imali štićenike od 16 do 68 godina. Sada se dešava sve i svašta. Imali smo slučaj jednog Sarajlije koji ima više od 50 godina, a skoro je kod nas jedan momak postao punoljetan. Bolesti zavisnosti ne biraju godine, kao ni stalež”, kaže Božidar Dragutinović iz Udruženja građana “Preobraženje”.

Psihoterapeut Marko Braković navodi da je kocka, takođe, kod nas postala jedna od najvećih bolesti zavisnosti.

“U Crnoj Gori je to katastrofalno. Kada prolazimo kroz bilo koji veći grad kod nas - kladionice su na svakom ćošku i ima ih više nego pekara. To jeste jedna velika pošast.”

Urušeno samopouzdanje otvara vrata narkomaniji.

“Da li je u pitanju tjelesni defekt, seksualna disfunkcija, ako su roditelji cijeli život govorili da nije dovoljno dobar – ne znaš, ne umiješ, glup si, ružan si, sve su to stvari koje vode čovjeka u bijeg. Postoje i oni koji zaista propadnu i time validiraju svoj nedostatak”, kaže Braković.

Djetinjstvo se označava kao doba u kojem se postavljaju postulati koji u kasnijem periodu osobu odvraćaju od poroka. Neki psihijatri smatraju da taj proces traje do 14 godine, te da se tada sve završava.

“Osnovno pravilo dječije psihijatrije jeste – kada dijete ispoljava poremećaje, treba liječiti roditelje”, jasan je doktor Marić.

Osim roditelja, bitan korektor je i obrazovni sistem.

“I danas je škola dosadna djeci. Trebalo bi da se potrude da se djeci škola učini malo zanimljivijom, a svi smo svjedoci toga šta se dešava u školi. Svi bi trebalo da se zabrinemo nad smrti maloljetnika u školama. Imali smo dva slučaja prošle godine, a i nedavno je dvanaestogodišnjak izvršio samoubistvo i ne vidim da se nešto nakon toga desilo”, kaže Dragutinović.

Stručnjaci napominju da, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo, moramo znati šta je ispravan put.

“Sistem vrijednosti nije u novcu i to često govore ljudi koji imaju novac. Zdravlje nije ništa, ali je bez zdravlja sve, zapravo, ništa”, navodi Marić.

Bijes izazvan raznim nepravdama, ljudi moraju iskaliti na socijalno prihvatljiv način, ne ugrožavajući ni sebe ni okolinu, saglasni su sagovornici u emisiji “Globalno” BN televizije.

(BN televizija)