Pomen: Pokolj nad srpskim narodom

U Osnovnoj školi "Đura Jakšić" u banjalučkoj mjesnoj zajednici Šargovac danas će biti obilježeno 77 godina od stradanja 52 učenika u Drugom svjetskom ratu, a pomenu će prisustvovati i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.

Republika Srpska 07.02.2019 | 08:26 Na današnji dan 1942. godine ustaše su napravile nezapamćen pokolj nad srpskim življem u banjalučkim naseljima.

Pokolj u Drakuliću poznat je i kao masovno pogubljenje srpskog stanovništva, koje su za vrijeme Drugog svjetskog rata počinili pripadnici ustaške vojske u naseljima Drakulić, Šargovac, Motike i u rudniku Rakovac.



Pripadnici II. Poglavnikove tjelesne bojne i VIII. ustaške bojne hladnim oružjem su brutalno poklali oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i 551 dijete, jer su vojno sposobni muškarci uglavnom bili u zarobljeništvu. Počinioci ovog pokolja predvodio je nadporučnik Josip Mislov u pratnji petrićevačkog župnika, fratra Miroslava Filipovića, a sve je isplanirao raniji ustaški stožernik dr Viktor Gutić.

Izvršioci zločina su bile ustaše iz Zagreba i Banje Luke, potpomognuti dijelom domaćeg hrvatskog stanovništva. Poklani su, s rijetkim izuzecima, svi Srbi koji su se tog jutra zatekli kod svojih kuća.



Zbog straha od mjesne pobune nakon što se pročula vijest o zločinu, general Edmund Glaise von Horstenau je odveo Miroslava Filipovića pred ratni sud. Tamo je osuđen i odveden u zatvor, ali ubrzo oslobođen te je postao upravnik logora u Jasenovcu.

Eugen Dido Kvaternik je zadužio Vjekoslava Servatzyja da uhapsi i sprovede na sud komandanta II. bojne, bojnika Petra Zelića. Zelić je uhvaćen i poslan na sud u Zagreb ali nije kažnjen nego raspoređen na drugu dužnost.

U izvještaju Komisije za utvrđivanje ratnih zločina za Bosnu i Hercegovinu o zločinu u rudniku Rakovac i u selu Drakulić, iz decembra 1944. godine, stoji: „…Ali vrhunac divljaštva predstavlja pokolj šezdesetoro školske djece, koju su zatekli u školi i sjekli im glave pred očima učiteljice koja je od pretrpljenog užasa poludjela“.

Banjalučki masakr pomahnitalih ustaških koljača ostaće upamćen kao jedan od najbrutalnijih zločina u Drugom svjetskom ratu, a pojedini hrvatski istoričari uzalud su posljednjih dvadesetak godina pokušavali umanjiti broj žrtava i skinuti odgovornost katoličkog sveštenika odbijajući se suočiti s prošlošću.

(SB/Agencije)