Pod lupom rad javnih preduzeća

Povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, Transparensi Internešnel BiH predstavio je rezultate istraživanja o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u slučaju javnih preduzeća.

Republika Srpska 29.09.2017 | 19:01 Takođe su predstavljeni i rezultat istraživanja TI BiH i portala CAPITAL.ba o transparentnosti javnih preduzeća u oblasti javnih nabavki, zapošljavanja, te generalno odgovornosti u poslovanju i upravljanju javnim preduzećima.

U okviru istraživanja koje je obuhvatilo oko 300 javnih preduzeća u BiH utvrđeno je da samo oko 50% preduzeća dostavlja informacije u zakonom propisanom roku odgovara na zahtjeve za pristup informacijama. Procedura je jako duga, što predstavlja prepreku medijima koji žele da izvještavaju o poslovanju javnih preduzeća, ističu u Transparensiju.

"Već drugu godinu zaredom imamo pokazatelje koji govore da javna preduzeća ne poštuju adekvatno Zakone o slobodi pristupa informacijama, da je jako teško doći do informacija, ne samo kada govorimo o Ugovorima o javnim nabavkama, već i kada govorimo o osnovnim stvarima kao što su finansijski izvještaji, kao što su sastavi nadzornih odbora, naknade za upravu i nadzorne odbore javnih preduzeća, procedure vezane za zapošljavanje, revizorske izvještaje i slično.

Poseban problem je što direktori javnih preduzeća uživaju podršku političkih stranaka iz kojih dolaze, što ih čini zaštićenim i pred zakonom", smatra Ivana Korajlić iz Transparensi Internešenela BiH.

"Da budemo iskreni do kraja, javna preduzeća i gazdovanje njima je jedini i osnovni motiv za kandidovanje na izborima. Vi preko toga dobijate novac, uticaj i mogućnost zapošljavanja rodbine i stranaka. I za to se oni uvijek bore. To je stranački plijen i to pokazuje otvoreno priznanje stranaka da dijele fotelje u javnim preduzećima. Kažu kojoj stranci je pripalo koje mjesto, a onda poslije toga raspisuju konkurse, koji su potpuno besmisleni", kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Posebna priča su veze između političkih lidera i vlasnika preduzeća koja posluju sa javnim preduzećima i institucijama. Istraživanja transparentnosti poslovanja javnih preduzeća ukazuju upravo na taj problem.

"Dobili smo nekoliko konkretnih primjera gdje možemo osnovano sumnjati da postoji mogućnost dogovora ugovornog organa i javnog preduzeća, gdje su čak bili uključeni i članovi porodice najviših funkcionera. Jedan od karakterističnih primjera je zet predsjednika RS, koji ima vrlo uspješnu firmu, preko koje nabavlja i isporučuje robu za brojna komunalna preduzeća u RS. Zanimljivo je da takođe i zet Bakira Izetbegovića ima sličnu firmu koja se bavi sličnom djelatnošću, znači isporučuje robu i usluge preduzećima iz komunalne djelatnosti i vodoprivredi", kaže Vukelić.

U zaključku prezentacije istaknuto je da su problemi istovjetni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, i da je ključni problem neodgovoran odnos vladajućih političkih partija prema javnim preduzećima kojima upravljaju njihovi kadrovi.

(BN)