Dnevnica notara hiljadu maraka

Notari iz top-klase u Srpskoj dnevno zarađuju i po hiljadu maraka, pokazuju zvanični podaci o njihovim primanjima i potvrđuju da su kritike narodnih poslanika i javnosti zbog visokih naknada bile potpuno opravdane.

Republika Srpska 19.07.2017 | 21:12 Podaci Poreske uprave pokazuju da je najveća prijavljena zarada notara u 2016. godini iznosila 361.258 maraka. Računica pokazuje da je taj notar u prosjeku mjesečno inkasirao čak 30.100, a da mu je dnevnica bila u prosjeku 1.003 marke. Dnevnica rekordera iz notarske branše bila je tri puta veća od prosječne mjesečne penzije i 166 maraka od prosjeka koji ubiru radnici u Srpskoj.

U Poreskoj upravi RS podsjećaju da je Zakonom o notarima predviđeno da notari ne zaključuju ugovor o radu, već da su kao fizička lica koji obavljaju samostalno zanimanje dužni da utvrđuju, prijavljuju i na račun javnih prihoda RS uplaćuju porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

Lista najvećih iznosa prijavljenog oporezivog dohotka u 2016. godini, koji su dostavljeni Poreskoj upravi, pokazuje da je deset notara sa najvećim zaradama za godinu inkasiralo zajedno 2,45 miliona ili u prosjeku po 20.500 KM mjesečno. Nijedan od njih prošle godine nije zaradio manje od 198.000 KM.

Rekorder je zamalo umakao najbližem pratiocu, koji je zaradio samo 8.000 manje - 353.232 KM. Na treću poziciju plasirao se njihov kolega koji je svoj račun podebljao sa 246.057.

Od predsjednice Notarske komore RS Slade Ivelić juče nismo uspjeli da dobijemo komentar. Rekla je da je zauzeta i da ima stranku, a da nakon toga ide na sjednicu Upravnog odbora i da će nam se javiti, ali do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" to nije uradila.

Oštra polemika o zaradama notara u javnosti je otvorena početkom mjeseca u Narodnoj skupštini RS prilikom razmatranja izmjena Zakona o notarima RS. Tada su najglasniji u Skupštini bili poslanici SNSD-a Radovan Višković, SDS-K Darko Banjac i SDS-a Nedeljko Glamočak. Na Viškovićev prijedlog usvojen je i amandman da Vlada preispita uredbu kojom su regulisane notarske naknade.

Višković je juče rekao da očekuje precizne podatke o primanjima notara, ali da je jasno da među njima ima onih od čijih se zarada zavrti u glavi.

''Istrajaćemo na tome da ovu priču dovedemo do kraja. U RS ima 28 osoba sa položenim notarskim ispitom koji će brzo biti uvedeni u posao, a u septembru bi trebalo da bude raspisan novi konkurs za polaganje ispita. Ta privilegija koju ima nekoliko pojedinaca u RS može biti ukinuta samo uvećanjem broja notara, a time će i njihove usluge pojeftiniti'', rekao je Višković.

Dodao je da će insistirati i na tome da cjenovnik notarskih usluga bude korigovan kroz odluku Vlade RS kako bi notari bili što je moguće više dostupniji građanima.

''Nelogično je da nema notara u određenim sredinama, a da u drugim zgrću novac. Zašto ne bi bio notar u Milićima ili Vlasenici umjesto da ljudi moraju putuju do Zvornika'', rekao je Višković.

S njim je saglasan i Glamočak, koji je na sjednici parlamenta predložio zaključke da Vlada u roku od 90 dana imenuje predviđeni broj notara i da predloži novi zakon kojim će biti regulisane i njihove naknade.

''Podaci o zaradama dostavljenim Poreskoj upravi pokazuju da je neophodno regulisati primanja notara. Taj novac izvučen je iz džepova građana. Država je javne poslove prenijela na notare kao fizička lica, a od toga nemaju koristi ni ona, ni građani. Zbog malog broja notara, a velike potrebe za njihovim uslugama i zbog stalnog proširenja njihove nadležnosti, država treba da odredi naknade i koji procenat ostaje njoj od tih javnih poslova. Time bi pojeftinile i usluge građanima'', kaže Glamočak.

Naglasio je da bi notarske tarife trebalo da budu u skladu sa primanjima i standardima građana.

''Sadašnja situacija pokazuje da se notari enormno bogate na osnovu usluga za koje građani papreno plaćaju. To nikuda ne vodi i mora se što prije mijenjati'', kazao je Glamočak.

Banjčev stav je bio da treba napraviti konkurenciju među notarima, a uspio se izboriti i za podršku svom amandmanu da radni vijek notara ostane 65, a ne da bude produžen na 70 godina, kao što je predloženo izmjenama zakona.

''Za tako dug radni vijek nema osnova, pogotovo što notarski ispit nije održan od 2009. godine. Ne treba ograničavati broj notara, jer će njihov veći broj stvoriti konkurenciju koja će dovesti do niže cijene usluga'', naveo je Banjac.

Ministar pravde RS Anton Kasipović obećao je da će Vlada sa više aspekata analizirati uredbu o notarskim naknadama.

Notari su značajno rasteretili zatrpane sudove, ali je njihova uloga ostala u sjeni visokih tarifa, koje i za najobičnije poslove poput zaključivanja kupoprodajnog ugovora ili upisa hipoteke iznose nekoliko stotina maraka.

Zakon

Izmjenama Zakona o notarima, koji je usvojen u Narodnoj skupštini RS, pojednostavljeno je polaganje notarskog ispita.

Poslanici su pored amandmana koji se odnosi na preispitivanje uredbe o visini notarskih naknada usvojili i one koji se odnose na postupke izbora notarskih pomoćnika i obavezu Ministarstva pravde da sprovede konkurs za popunu upražnjenih notarskih mjesta.

Lista deset najvećih zarada notara u 2016. godini

361.258

353.232

246.057

245.372

214.781

214.239

213.433

207.808

199.692

198.856

Izvor: Glas Srpske