Evo šta tjera strane investitore iz BiH

Reforme u BiH imaju za cilj poboljšanje poslovnog ambijenta i privlačenje stranih investitora, a preduslovi za unapređenje poslovne klime su stabilan politički i pravni sistem.

Bosna i Hercegovina 26.01.2017 | 11:49 Uklanjanje prepreka za nove investicije u BiH predviđeno je i reformskom agendom, koja podrazumeva reforme u oblasti radon-pravnog zakonodavstva, što investitori ističu kao značajne probleme za investiranje u BiH.

U Agenciji za unapređenje stranih investicija BiH ističu da ako BiH ne postane konkurentnijim mjestom za privređivanje ona neće biti u situaciji da privuče značajne investitore.

"Stranci kao glavne primjedbe na poslovno okruženje u BiH imaju na dugotrajne procedure za registraciju djelatnosti, dobijanje PDV broja, naplate povrata poreza, dobijanja građevinske dozvole, radnih i privremenih dozvola za privremeni boravak stranih radnika, do sporosti sudova kod naplate potraživanja. Uz to, kritike su usmjerene i na prevelike fiskalne i prafiskale namete do nepostojanja finansijskih podsticaja", navode u Agenciji.

Ističu da, ako se ne budu provele reforme, BiH neće dostići nivo investicija koje bi bilježile značajni ekonomski rast i zapošljavanje.

"Osnovni uslov za privlačenje stranih ulaganja je politička stabilnost, jer niko ne želi da ulaže novac u politički nestabilna područja. Drugi uslovi su stabilna ekonomija, stimulativno poslovno okruženje i infrastrukturna izgrađenost. Zbog pretjerane birokratije i raširene korupcije ekonomski interes za BiH zaostaje iza svih drugih zemalja u Evropi", navode u Agenciji i dodaju da su u devet mjeseci 2016. godine direktna strana ulaganja iznosila 274,3 miliona KM.

Iz Savjeta stranih investicija BiH kažu da je potrebno da se donesu adekvatni zakonodavni okvir u oblasti koncesija i javno-privatnog partnerstva.

Izvršni direktor Savjeta Sanja Miovčić kaže da je neophodno ubrzati postupak registracije privrednih subjekata u registru i poreskoj upravi kako bi se skratili rokovi za izdavanje različitih dozvola.

"Jedina formula za poboljšanje poslovnog ambijenta je rasterećenje privrede", naglašava Miovčićeva.

Dodaje da su atraktivni sektori za potencijalne investiture poljoprivreda i prehrambena industrija, drvna industrija, metalna industrija, IT tehnologije, turizam, dok će građevinarstvo imati benefit od razvoja infrastrukture.

Portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević kaže da strani investitori, kada se raspituju o mogućnostima ulaganja, „konsultuju“ i svetske liste o „lakoći“ poslovanja na kojima BiH loše stoji.

"Pored političke nestabilnosti, ne možemo se pohvaliti ni efikasnim radom javne uprave i vladavinom prava. Kada je u pitanju proces registracije poslovnih subjekata, Srpska je osnivanjem jednošalterskog sistema, za razliku od FBiH, napravila značajan iskorak i smanjila vrijeme, troškove i potrebnu dokumentaciju za osnivanje preduzeća, ali i dalje se dugo čeka na PDV broj", isitče Blagojević.

Dodaje da je za privlačenje stranih investitora potreban siguran sistem, prepoznatljiva, stimulativna i stabilna poreska politika, jer svaki investitor želi tačno da zna koliko su godišnja opterećenja.

"Fiskalni i parafiskalni nameti stalno se mijenjaju i često dolazi do novih opterećenja na privredu. Ako se poredimo sa zemljama u regionu, jedna od njihovih prednosti su veći podsticaji", ističe Blagojević.

Prilikom privlačenja stranih investicija, kaže, potrebno je voditi računa o sektorima privrede i područjima za ulaganje, ali posebno i o ulagačima. Navodi da iskustva pokazuju da su pojedini investitori, nakon izvlačenja određene koristi, napuštali ovaj region i ostavljali probleme iza sebe.

Neadekvatni poslovni ambijent

Posljedica neadekvatnog poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj i BiH odnosi se na smanjenje konkurentnosti domaće privrede, visok spoljnotrgovinski deficit, opštu nelikvidnost koja preti da potpuno onemogući legalno poslovanje, smanjenje stranih investicija i privatnih investicija uopšte, te najveću stopu nezaposlenosti u Evropi.

Indikatori

Prema nanovijem „Doing Business“ izveštaju, BiH je na 81. mjestu od 190 zemalja, te je zabilježila lošiji plasman u odnosu na prošlu godinu kada je bila 79. u svijetu.

Od 10 setova indikatora, koji su obuhvaćeni u finalnom izveštaju, BiH je najbolje plasirana u okviru indikatora prekogranične trgovine, gde je na 36. mjestu globalne liste. U oblasti rješavanja nesolventnosti i dobijanju kredita BiH je na 41, odnosno 44. mestu u svijetu. U oblastima izvršenja ugovora BiH je na 64. mestu, a u zaštiti manjinskih investitora na 81. mjestu globalne liste.

Najlošiji rezultat ostvaren je u oblasti pokretanja poslovanja (174. na svijetu) i u oblasti dobijanja građevinskih dozvola (170. mesto). Za dobijanje građevinskih dozvola potrebno je čekati 179 dana i proći 15 procedura, što je više od regionalnog prosjeka.

(EuroBlic)