Radnici varaju: Na bolovanje, pa na njivu

Od desetak hiljada radnika, odnosno oko četiri odsto ukupno zaposlenih, koliko je u svakom trenutku na bolovanju u Srpskoj, dvostruko je više onih sa srednjom školom nego sa visokom, dok se njihov broj rapidno povećava u vrijeme udarnih poljoprivrednih radova!

Prema riječima doktora Miodraga Femića, predsjednika Strukovnog sindikata doktora medicine RS, praksa pokazuje da kako koja sezona nailazi, tako se broj radnika na bolovanju povećava, pa dane namijenjene liječenju provode u berbi i sjetvi, kosidbi i drugim poljoprivrednim poslovima. Istovremeno, Femić kaže da se većina radnika sa visokom stručnom spremom teško odlučuje za bolovanje i liječi se samo kada "dogori do nokata".

Stara praksa

"Nemamo precizne brojčane podatke, ali slobodno mogu reći da u praksi ima dvostruko više bolovanja kod radnika sa srednjom stručnom spremom nego kod obrazovanijih. Teško je generalizovati, ali mnogi uzimaju bolovanja ne zato što su bolesni, već da bi završili sjetvu ili žetvu. Pacijenti bez ustručavanja traže od ljekara da im daju bolovanje da pokupe šljive i oberu kukuruz. Dođu i kažu: "Doco, daj sedam dana samo da pokosim ili oberem". Oni očigledno procjenjuju da im se više isplati da dobiju platu manju od 10 do 30 odsto kako bi obavili poslove kod kuće, nego da rade. Isto tako, u našim medicinskim redovima ova se praksa samo potvrđuje. Ljekari dolaze na posao sve dok mogu da stoje na nogama i ignorišu bolest do maksimuma, a naše kolege tehničari zaista idu na bolovanja mnogo češće", kaže Femić.

             Godina            Radnici na bolovanju

2011.              11.500 

2012.              10.500

2013.               9.000

2014.                9.100

On dodaje da bi se ovoj praksi moglo nekako stati u kraj kada bi država, na čiji teret idu bolovanja, pojačala kontrole, pa bi radnici teže mogli da vrdaju i na kvarno uzimaju slobodne dane.

"Potrebno je da zakonom budu regulisana bolovanja, ko, kako i koliko dana može da daje i pod kojim uslovima. Ima i onoga, ko je navikao da radi, on za bolovanja ne zna, a drugi koji nisu, smišljaju načine da se izvuku. Naravno, ovdje nismo govorili o ljudima koji su stvarno bolesni", rekao je Femić.

Do početka decembra 2015. godine na bolovanju se, od ukupno 240.000 zaposlenih, u prosjeku mjesečno nalazilo oko 10.400 radnika, što je nešto više u odnosu na 2014. godinu kada je mjesečni prosjek bio oko 9.100 radnika.

Međutim, u poređenju sa 2012. godinom, manji je broj odsustvovanja sa posla zbog bolovanja jer se tada na bolovanju u prosjeku mjesečno nalazilo oko 10.500 radnika. Troškovi Fonda zdravstvenog osiguranja RS za naknadu plata za vrijeme bolovanja dužih od 30 dana u prvih 11 mjeseci 2015. godine iznosili su oko 9,9 miliona KM.

Struktura oboljenja

"Najčešći razlozi bolovanja dužih od 30 dana su bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, koji učestvuju sa oko 20 odsto u ukupnom broju. Na drugom mjestu su trudnoća, rađanje i babine sa oko 11 odsto, a potom slijede povrede na koje odlazi 10 odsto. Tumori čine 10 odsto, a bolesti sistema krvotoka devet odsto razloga za bolovanje. Ovih pet grupa oboljenja učestvuju sa oko 60 odsto u ukupnoj strukturi razloga bolovanja. Preostalih 40 odsto čine duševni poremećaji, bolesti sistema za varenje, bolesti nervnog sistema itd. Kada se posmatraju bolovanja do 30 dana, prema podacima koje fondu dostavljaju domovi zdravlja, struktura oboljenja je slična kao i kod bolovanja dužih od 30 dana. Naime, najčešći razlog bolovanja su povrede, bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, a zatim bolovanja u vezi sa trudnoćom, rađanjem i babinama, te bolesti sistema krvotoka", rekli su u fondu.

Škrebić: Mijenjati zakone

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, kaže da je neophodno mijenjati zakone kako bi se bolesni radnici odvojili od zdravih u smislu korišćenja plaćenog odsustva s posla.

"Bolesnog radnika treba zaštititi, a ne tjerati ga da radi kad ne može. Zato se mora stati u kraj ovima koji zloupotrebljavaju bolovanja kako bi obavljali svoje privatne poslove. Sva bolovanja bi se morala prebaciti na teret fonda, pa bi onda sigurno bilo teže da se dobijaju dani za obavljanje privatnih poslova. Sve ovo najviše košta radnike kojima je ljekarska njega zaista potrebna, jer mnogi od njih rade i kad realno ne mogu i kada bi trebalo da se oporavljaju", rekao je Škrebić.

(Press.ba)