Kupci i zaposleni u mreži trgovačkog oligopola

Nakon što je hrvatski Konzum kupio slovenački Merkator, a trgovinski lanac Bingo kupio Intereks, te postoji mogućnost da će postati vlasnik dijela slovenačkog Tuša, koji se nedavno povukao sa tržišta BiH, postavlja se pitanje da li se na mala vrata krše pravila o konkurenciji I da li će zbog toga ispaštati domaći kupci i dobavljači.

S obzirom da se konkurencija svela na samo dva veća trgovačka lanca, građani, udruženja potrošača, kao i analitičari, smatraju da postoji mogućnost nametanja nelojalne kupovne i prodajne cijene ili drugih trgovačkih uslova kojima se ograničava konkurencija.

 U udruženjima potrošača pitaju da li će se, zbog manjka konkurencije, ugroziti prava potrošača: 

“Sada imamo situaciju da imamo dva ili tri velika trgovačka lanca koji sigurno diktiraju cijene. Kada smo upoređivali cijene dva ili više hipermarketa, uvidjeli smo da su one skoro prepisane. Tako da trgovinski lanci često zloupotrebljavaju svoju poziciju i drže monopol”, kaže Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske.

Ukoliko bi, zbog manjka konkurencije, veliki trgovinski lanci odlučili da kreiraju pravila tržišne utakmice, Konkurencijsko vijeće BiH dužno je da reaguje, kaže Muris Čičić, profesor Ekonomomskog fakulteta u Sarajevu.

“Država ne određuje više cijene. Ali, ako dođe do generalnog trenda povećavanja cijena u oba lanca usljed nedostatka konkurencije, onda je Konkurencijsko vijeće dužno da nešto uradi. Mislim da bi bilo važno da se javnost ne zavarava time da država može uticati na cijene, to su neka prošla vremena, to jednostavno u tržišnoj ekonomiji ne ide tako! Međutim, država mora osigurati konkurenciju”, kaže Čičić.

Za razliku od komšija, BiH po pravilu ne poseže ni za kakvim mjerama zaštite domaće privrede. Zato domaći trgovinski lanci, a još više domaći proizvođači, kojima su vrata stranih tržnih centara zatvorena ili u najboljem slučaju tek odškrinuta, ne mogu računati na pomoć države. Posebno sada, kada konkurencije gotovo da i nema, zaključuje ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.

Izvor: RSE