Hiljadu agenata islamskih zemalja djeluje u BiH

Pod pritiskom Zapada BiH je prošle godine protjerala dvojicu iranskih diplomata, ali situacija se još nije smirila.

Prema informacijama zapadnih obavještajnih službi, po BiH vršlja 650 pripadnika iranske obavještajne službe, ali i špijuni još nekih islamskih zemalja, piše Jutarnji.hr.

Obavještajne službe BiH raspolažu sa još 330 imena stranih špijuna, što znači da trenutno u toj zemlji aktivno djeluje oko 1.000 pripadnika obavještajnih službi islamskih zemalja islamskog nazivnika.

Cijela ova priča vuče korijene još od prije rata u BiH, kad su iranske vlasti odmah počele da uspostavljaju dobre odnose sa Strankom demokratske akcije, koju je tada vodio Alija Izetbegović, a sada je na čelu njegov sin Bakir, drugi put izabran u Predsjedništvo BiH.

Iran je odmah ponudio sve svoje usluge, uključujući vojne i obavještajne, bez obzira na to što je riječ o šiitskoj državi, dok su bosanski muslimani suniti.

Islamska obavještajna mreža uspostavljena je preko SDA, čiji je osnivač bio Alija Izetbegović (Foto: Reuters) Islamska obavještajna mreža uspostavljena je preko SDA, čiji je osnivač bio Alija Izetbegović.

Međutim, Teheran je tada shvatio da mu se pruža gotovo jedinstvena prilika da u srcu Evrope uspostavi ćelije preko kojih bi mogao da koordinira svoje operacije na ovom prostoru. U tom planu našla se i Hrvatska, pa je Iran vrlo brzo priznao samostalnost te države i otvorio na Pantovčaku otvorio ambasadu s u to vreme velikim brojem diplomatskog osoblja - nesrazmernim nivou odnosa dvije zemlje. Danas je taj broj smanjen.

Osim toga, u Hrvatskoj je tada bila uspostavljena široka mreža "humanitarnih" organizacija, koje su nudile pomoć velikom broju izbjeglica - prije svega iz BiH. Ubrzo se pokazalo da se većina tih organizacija bavi isključivo obavještajnim aktivnostima.

Piter Galbrajt je učestvovao u operaciji naoružavanja bosanskih muslimana 1994, uz prećutnu podršku Zagreba.

Zato je vlada u Zagrebu većini tih organizacija ukinula dozvolu za rad. Ipak, neke su ostale aktivne i povezane s operacijom naoružavanja bosanskih muslimana 1994. godine iz Irana - u kojoj je učestvovao i tadašnji američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt uz prećutnu podršku hrvatskih vlasti.

BiH je pod pritiskom zapadnih obavještajnih službi preduzela korake da ublaži taj uticaj. Sarajevo je čak prošle godine protjeralo dvojicu iranskih diplomata. Ali, situacija se nije smirila. Iranska tajna služba uspostavlja i gradi snažne kontakte i s vehabijama/selafijama u Gornjoj Maoči, iako im ta frakcija inače spada u neprijateljsku.

Kad se završio rat u BiH, iranska tajna služba je svoj posao nastavila preko kulture i religije - najvažniji punktovi Iranske revolucionarne garde u BiH su naučno-istraživački institut "Ibn Sina" i Persijsko-bosanski koledž, koji je otvoren 1999. godine u Ilijašu.

S druge strane, pripadnici obaveštajne grupe Vevak deluju kroz diplomatske kanale. Cilj je bio jasan: da se u BiH maksimalno ojača bošnjački element da bi se preko njega obezbjedio uticaj. U tom smislu posebno važna bila je linija prema Beču, za koji je više puta istaknuto da je postao ključna tačka djelovanja islamskih radikalnih opcija u ovom delu Evrope.