Građani BiH ugroženi minama

Dokle god u BiH postoje minska polja i oružje u domovima, dotle će postojati opasnost koja direktno ugrožava dječije živote, ali i živote odraslih lica, kaže za BUKU Dijana Pejić iz Genesis Project-a.

Udruženje „Genesis Project“ iz Banjaluke trenutno provodi projekat "Upozoravanje na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS)”. Kao što sam naziv projekta govori, aktivnosti projekta usmjerene su na podizanje svijesti o opasnosti od mina u BiH.

Dijana Pejić ističe da je opšta procjena minske situacije u BiH identifikovala 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina.

„Lokacije kontaminirane minama direktno utiču na bezbjednost oko 540.000 građana. Od ukupnog broja ugroženih zajednica pod uticajem mina, 136 ili 10% su kategorizovane kao visoko ugrožene (oko 152.000 direktno ugroženih građana), 268 ili 19% kao srednje ugrožene (oko 180.000 direktno ugroženih građana) i 1.013 ili 71% kao nisko ugrožene (oko 208.000 direktno ugroženih građana). Sama činjenica da je preko 540.000 BiH građana i dalje ugroženo minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata dovoljno govori o veličini problema.  Takođe, i nažalost, BiH je prva zemlja u Evropi po broju minskih polja u odnosu na veličinu svoje površine“, kaže za BUKU Pejićeva.

Pejićeva ističe da su u BiH najugroženija područja: Hercegovačko-neretvanski, Srednje-bosanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton u Federaciji BiH, dok su u Republici Srpskoj najugroženiji dijelovi opštine Doboj.

U 2013. godini registrovano je 6 minskih i 1 deminerska nesreća, pri čemu je ukupno stradalo 13 osoba.  Žrtve stradale tokom 2013. godine su se, u trenutku stradavanja, bavile sljedećim poslovima: prikupljanjem sekundarne sirovine, stočarstvom, zemljoradnjom i deminiranjem.

Iz Genesis Project-a naglašavaju da je među žrtvama 5 djece/maloljetnih lica (jedno smrtno stradalo, a četvoro povrijeđeno) tokom tzv. „dječije igre eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata".
Od 1992. godine, od mina je stradalo ukupno 8.305 osoba. U ratnom periodu (1992-1995. godine), od mina je stradalo 6.326 osoba, u poslijeratnom periodu (od 1996. godine), stradalo je 1.710 osoba, od čega 597 osoba smrtno, dok za 269 osoba stradalih od mina nije poznata godina stradanja. Od 1996. godine, prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 115 deminera, od čega 46 deminera smrtno.

„Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.218,50 km2 ili 2,4% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.400 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, nalazi oko 120.000 mina.  U bazi podataka (BHMAIS) trenutno su registrovana 19.185 zapisnika minskih polja, što predstavlja oko 60% od njihovog ukupnog broja. Opštom procjenom minske situacije u BiH iz 2012. godine identifikovano je 1.417 ugroženih zajednica pod uticajem mina“, kaže Pejićeva.

Ona kaže da proces deminiranja u BiH teče jako sporo, jer je deminiranje izuzetno skupo. „Podaci iz 2013. godine nam govore da je minski sumnjiva površina redukovana za 44,32 km2  ili 30% od plana. Sama činjenica da je plan za 2013. godinu izvršen samo sa 30% dovoljno govori o tome koliko sporo teče proces deminiranja“.

Pejićeva ističe da djeca i mladi imaju tendenciju da veoma brzo zaborave na ovaj problem i da se olako upuštaju u opasne igre.

„Sam primjer iz opštine Hadžići, iz 2013. godine, kada je petoro djece stradalo tokom tzv. ’dječije igre eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata’ dovoljno govori o tome koliko djeca lako i brzo zaborave na opasnost. Zato je jako važno kontinuirano djecu podsjećati na opasnost i podsjećati ih na pravila ponašanja u opasnim situacijama“, kaže ona.

Napominje da svi mi, a naročito mediji, treba da konstantno podsjećamo na postojanje opasnosti od mina i eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata.

„Dokle god u BiH postoje minska polja i oružje u domovima, dotle će postojati opasnost koja direktno ugrožava dječije živote, ali i živote odraslih lica. Zato je jako važno kontinuirano raditi na upozoravanju na opasnost od mina i tako štititi ljudske živote“, objašnjava Dijana Pejić.

Izvor: Buka