Muslimani slave ramazanski Bajram

Ramazanski bajram, najradosniji praznik muslimana u cijelom svijetu, nastupa u ponedjeljak završetkom svetog mjeseca ramazana i traje tri dana.

Niz je tradicionalnih svečanosti i običaja koji su karakteristični za proslavu ovog praznika. Čista i mirisna odijela, kuće i sokaci simboli su bajramskog praznika u BiH.

U toku Bajrama muslimani/Bošnjaci praktikuju oblačenje najljepše odjeće i svečanih odijela koje imaju. Oni imućniji čak kupe novu odjeću i obuku je kako bi u novom ruhu proslavili ovaj sveti muslimanski praznik.

Kada idu na Bajram-namaz, muslimani praktikuju odlazak u džamiju jednim, a povratak drugim putem. U toku klanjanja Bajram-namaza u džamiji se uče tekbiri više nego u drugim prigodama, a poslije obavljanja namaza slijedi čestitanje Bajrama komšijama, rodbini i prijateljima.

Po povratku iz džamije, Bajram se obilježava unutar najbliže porodice. Bajramska sofra, odnosno bajramski ručak, neizostavni je dio tradicionalnog obilježavanja Bajrama. Ona mora biti specijalna: domaćini postavljaju sto koristeći najljepši stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.

Najčešći bajramski ručak u BiH počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, sarma, bosanski lonac i slična jela. Slijede pite, pa pečeno meso s povrćem. Bajramski specijaliteti su begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, različite dolme i sarma. Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su bitan element trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva. Nekad davno kod bh. muslimana bio je običaj da se služi šerbe (kuhani napitak od voća), a danas su to uglavnom sokovi.

Prvi dan Bajrama se uglavnom provodi u krugu porodice, koja se okuplja kod najstarijih članova. Tom prilikom se razmjenjuju čestitke i bajramluci, a narednih dana se obilaze komšije, dalja rodbina i prijatelji. U pojedinim mjestima praksa je da se prvi dan Bajrama provede u krugu porodice, a drugog dana se obilaze mezarja. Drugi dan Bajrama je ujedno i dan šehida, dok je treći dan predviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.

Praznik predstavlja posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje. Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonima. Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitala ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.
Muslimani pozivaju i komšije drugih vjera da zajedno s njima proslave Bajram. Na taj način se širio duh tolerancije i dijelila radost blagdana.

Dani uoči Bajrama su poznati po ispunjavanju islamskih obaveza, odnosno zekata (sadaka ili pomoć siromašnima).

Husein ef. Kavazović,  reis-ul-ulema IZ u BiH, uputio je čestitku u povodu Ramazanskog bajrama svim muslimanima u zemlji i svijetu.

"Živimo u uvjetima ozbiljne socijalne krize. Veliki broj naših ljudi ostao je bez ikakvih materijalnih sredstava za život, a mnogi i bez vlastitog doma. Oni su sada ispit naše savjesti. Ne može zajednica biti sigurna ako se u njoj gazi ljudsko dostojanstvo, ugrožavaju životi i imovina ljudi. Braćo i sestre, sklapajmo prijateljstva gdje god možemo. Zalažimo se za istinu kad god vidimo da se želi naturiti laž. Izbjegavajmo svađe i prepirke o onome u čemu nema koristi, a u čemu je šteta očita. Praštajmo jedni drugima jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima. Svima, muslimanima i muslimankama u domovini Bosni i Hercegovini i Sandžaku, u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori želim sretne i berićetne bajramske dane. Provedimo ih onako kako je to u našoj tradiciji: s porodicom, rodbinom i prijateljima. Bajram šerif mubarek olsun!", stoji u čestitki.

Centralna bajramska svečanost danas će biti održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Bajram-namaz će imamiti i bajramsku hutbu održati reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović.

Izvor: Nezavisne novine