Srpskoj godišnje nedostaje 6.000 radnika, evo i kojih

Republika Srpska suočava se sa sve izraženijim nedostatkom radne snage, a prema procjenama poslodavaca tržište rada godišnje ostaje bez oko 6.000 ljudi. Najviše nedostaju radnici u građevinarstvu, ali problem je sve izraženiji i u industriji, proizvodnji i drugim djelatnostima.

Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić objašnjava da glavni uzrok nije samo odlazak stanovništva, već prije svega nepovoljna demografska slika, piše BL portal.

„Oko 15.000 ljudi godišnje ode u penziju, a tek oko 9.000 dolazi iz škola. Znači, svake godine imate oko 6.000 manje ljudi na tržištu rada, a imate otvorena radna mjesta“, rekao je Trivić.

Prema njegovim riječima, ukoliko se nedostatak radnika ne nadomjesti, posljedice bi mogle osjetiti i firme i javne finansije.

„Imaćemo manje radnika, manje firmi, manje poreza i manje novca za socijalna davanja“, upozorava Trivić.

Papiri za strane radnike čekaju se i do šest mjeseci

Jedno od rješenja poslodavci vide u angažovanju radnika iz inostranstva, ali i tu nailaze na ozbiljne prepreke.

Trivić navodi da postupak dovođenja stranog radnika traje između četiri i šest mjeseci, dok poslodavci za administrativne troškove državi plaćaju oko 1.000 KM po radniku.

Kako kaže, na terenu uglavnom nema većih problema sa stranim radnicima.

„Ljudi odrade svoje i odu, nemamo trajna naseljavanja. Međutim, osnovni problem je sporost države – nedovoljni kapaciteti u ambasadama i ministarstvima“, ističe Trivić.

Građevina najviše osjeća nedostatak radnika

Iz Privredne komore Republike Srpske potvrđuju da nedostatak radne snage pogađa gotovo sve sektore, ali da je situacija najteža u građevinarstvu.

Najviše nedostaju zidari, armirači, tesari, rukovaoci građevinskim mašinama, monteri, fasaderi i zavarivači.

roblem je izražen i u metalskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji.

Poslodavci istovremeno upozoravaju da je zapošljavanje stranaca skuplje zbog dozvola, putnih troškova, smještaja i hrane. Dodatni izazov predstavlja jezička barijera, jer dio stranih radnika ne govori ni engleski jezik.

Iz Privredne komore poručuju da uvoz radne snage treba posmatrati kao privremenu mjeru, a ne kao zamjenu za zadržavanje domaćih radnika.

Kvota za nove dozvole već popunjena

Podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pokazuju koliko je potražnja za stranim radnicima porasla.

Tokom 2025. godine izdata je 1.981 radna dozvola za strane državljane, od čega 1.484 nove i 497 produženih.

Za ovu godinu utvrđena je kvota od 3.000 dozvola, odnosno 1.200 novih i 800 produženih. Prema podacima Zavoda, kvota za nove radne dozvole već je popunjena.

Najviše dozvola izdaje se za radnike iz Bangladeša, Nepala, Indije, Srbije i Kine.

Sve to pokazuje da problem nedostatka radne snage u Republici Srpskoj više nije povremeni problem pojedinih firmi, već postaje jedno od ključnih pitanja za budućnost privrede.

(BN) Foto: BN