Trenutak nemara za volanom - posljedice za čitav život

Na putevima Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine dogodile su se 6.934 saobraćajne nezgode, u kojima je život izgubilo 45 osoba, dok su 244 lica zadobila teške tjelesne povrede. U ljetnim mjesecima veći je broj udesa, zato nadležni apeluju na poštovanje pravila u saobraćaju. Istražujemo, ko je više bahat, vozači ili pješaci, ili upravljači električnim trotinetom?

Sekunda nepažnje i kraj. Nemar za volanom Zoranu Vujinu iz Banjaluke promijenio je život. 

“Prije 28 godina sam imao saobraćajnu nezgodu, mojom krivicom, jer nisam imao vezan sigurnosni pojas. i zbog toga sam u invalidskim kolicima”, kaže Vujin.

Vozači, posebno mlađi, vjeruju da znaju i umiju i da im se ništa ne može desiti, kaže Vujin dodajući da posljedice, čak i manjih saobraćajnih nezgoda, mogu da im okrenu život naglavačke. 

“Život se potpuno preokrene, ne samo meni nego cijeloj mojoj porodici, utiče na sve.”

Zoran nije usamljen slučaj. Takvih je, nažalost sve više. Za samo pola godine u Srpskoj skoro 250 ljudi zadobilo je teške tjelesne povrede u udesima. Prema podacima Agencije za bezbjednost saobraćaja stupci crne hronike o smrti na putu sve su duži.

“Najčešći uzrok je nedovoljno odstojanje, nepravilno oduzimanje prolaza, neprilagođena brzina, alkohol…”,, navodi Saša Ilić, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske

A upravo je alkohol doveo u pitanje živote Miroslava Kulića iz Bijeljine i njegove porodice.

“Udarila me žena jedna odpozadi. Ona je bila u alkoholisanom stanju. Razbila je svoje vozilo, lančani sudar je bio. Čak je i vozila malo dijete u autu i moja trudna supruga i malo dijete su bili u autu. Srećom niko nije imao povreda”, priča za BN Kulić.

Za obijesnuvožnju kazne su do 3.000 KM, a ako usljed takve vožnje dođe do saobraćajne nesreće, kazna je  5.000 KM. 

Pitanje kako smanjiti broj saobraćajnih nezgoda, jedan od ključnih izazova za MUP Republike Srpske. Da li je rješenje u pooštrenim kaznama i većem broju stacionarnih radara. 

Stručnjaci navode da su godinu dana radari zabilježili više od 300 hiljada prekršaja.

“Ti crni radari u žargonu jesu crni - oni donose pare državi. Međutim, svi mi naučimo veoma brzo gdje su ti radari pa vozimo 120 km/h i kad dođemo blizu radara vozimo 40 km/h, i to je kao nečiji uspjeh. Zavaravamo se da smo nekoga prevarili”, kaže Miodrag Rajković,  inženjer drumskog saobraćaja.

Većina vozača u saobraćaju liječi komplekse, uz to se voze jaka vozila, ali i električni trotineti koji su dodatni prblem, kažu stručnjaci. Vozači kažu da i pješaci ugrožavaju saobraćaj.

Stručnjaci su stava da djecu treba učiti saobraćajnoj kulturi, a neodgovorne vozače, osim jakog udarca po džeopu, slati i na dodatne časove obuke.

(BN) Foto: BN