Podaci iz Domova zdravlja koji pale sve alarme u Srpskoj

Privremena reorganizacija rada pojedinih ambulanti porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka zbog godišnjih odmora, odlazaka ljekara u penziju i upućivanja na specijalizacije, ponovo je otvorila pitanje hroničnog nedostatka doktora porodične medicine u Republici Srpskoj, na koji zdravstvene ustanove i struka upozoravaju godinama.

Dom zdravlja Banja Luka saopšto je da će izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti trajati najkasnije do 1. septembra, naglašavajući da dostupnost zdravstvene zaštite građanima neće biti ugrožena.

Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banja Luka Anastasija Stokanović navela je da je tokom ljetnih mjeseci, zbog korištenja godišnjih odmora, odlazaka doktora u penziju i upućivanja na specijalizacije, nemoguće održati dosadašnji obim rada.

"Ove organizacione mjere imaju za cilj da raspoloživi doktori budu ravnomjerno raspoređeni u mreži od 33 ambulante koje pokrivaju gradska, prigradska i seoska područja, kako bi se očuvao kontinuitet zdravstvene zaštite", navela je Stokanović.

Istakla je da doktori porodične medicine rade pod velikim opterećenjem, često pokrivajući dva ili više timova istovremeno, uz veliki broj pacijenata, obimnu administraciju i otežan rad u elektronskom zdravstvenom sistemu.

Pacijentima je preporučeno da prije dolaska u ambulantu kontaktiraju timsku medicinsku sestru, koja će ih informisati o radnom vremenu njihove ili zamjenske ambulante, dok će rasporedi rada biti dostupni i na ulazima u ambulante te na internet stranici Doma zdravlja.

Problem nedostatka kadra mogao bi dodatno biti izražen u narednom periodu. Prema podacima Doma zdravlja Banja Luka, ova ustanova će do kraja godine ostati bez još 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista porodične medicine.

Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu specijalizaciju je slabo. Na posljednjem konkursu bilo je raspisano deset specijalizacija iz porodične medicine, ali se prijavilo svega pet kandidata, dok za specijalizaciju iz urgentne medicine nije pristigla nijedna prijava.

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić kaže da mladi doktori češće biraju kliničke specijalizacije.

"Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju", poručuje Škrbić.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić za Fenu upozorava da se s istim problemima već suočavaju i druge lokalne zajednice.

"Koliko znam, i u Trebinju jedna ambulanta porodične medicine trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente. To pokazuje da ovo nije problem samo Banje Luke", rekao je Mišić.  

On smatra da mladi ljekari izbjegavaju porodičnu medicinu prije svega zbog slabijeg materijalnog položaja u odnosu na bolničke specijaliste.

"Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine, pa je sasvim razumljivo zašto mladi biraju druge specijalizacije", rekao je Mišić.

Ocijenio je da bi država trebalo da učini porodičnu i urgentnu medicinu atraktivnijim kroz veće plate ili druge pogodnosti, podsjećajući da su pojedine evropske zemlje, poput Rumunije, uspjele vratiti dio ljekara koji su radili u inostranstvu.

Mišić upozorava da zdravstveni sistem nema dugoročnu kadrovsku strategiju, zbog čega nije moguće precizno planirati potrebe za ljekarima.

‘Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može riješiti oko 80 odsto zdravstvenih problema, ali danas nema dovoljno vremena za prevenciju jer je preopterećen velikim brojem pacijenata i administracijom’, rekao je Mišić.

Tako, kako kaže, porodični ljekar bi, po normativima, trebalo da u smjeni ima do 25 pacijenata od kojih bi petoro dolazilo samo na preventivne preglede i konsultacije.

"Međutim, naši ljekari porodične medicine u smjeni imaju i po 80 pacijenata i nemaju vremena da se posvete. Zato pacijenti porodične ambulante doživljavaju kao mjesto gdje samo idu po uputnicu za specijalistu", objašnjava Mišić.

Prema njegovim riječima, ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu znači ulaganje u zdravlje stanovništva, ali i u ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupljim bolničkim liječenjem.

Ocijenio je da je neophodno sistemski jačati porodičnu medicinu kako bi se spriječio dalji odlazak ljekara i osigurao kvalitet zdravstvene zaštite građana u narednim godinama.

(Buka) Foto: Ilustracija/AP